'Izazov promjene'

Marić: 'Poticaj tržištu kapitala treba doći od aktivnijeg upravljanja državnom imovinom'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.10.2019. u 13:59

AUTOR:

OBJAVLJENO:

24.10.2019. u 13:59

Zagreb, 151019. Hotel Esplanade.
Konferencija Kvaliteta korporativnog upravljanja u organizaciji izdanja Hanza Medije, Jutarnjeg lista i portala Novac.hr te Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Na fotografiji: Zdravko Maric, Ante Zigman.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Zdravko Marić i Ante Žigman

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je u četvrtak da bi stvarni poticaj tržištu kapitala od strane države trebao doći od aktivnijeg upravljanja državnom imovinom koja nije od strateškog značaja, što podrazumijeva i njezinu prodaju.

"Stvarni poticaj tržištu kapitala od strane države bi prije svega trebao doći iz segmenta upravljanja državnom imovinom. Mislim da još uvijek imamo preveliki broj udjela, odnosno broj trgovačkih društava u državnom vlasništvu. Država se tu mora malo više i strateški fokusirati, što je ono na što će staviti naglasak (...), a sve ono što nije od strateške važnosti, jednostavno krenuti u procese aktivnijeg upravljanja, što između ostalog podrazumijeva i prodaju tih udjela", izjavio je Marić prilikom otvaranja konferencije Izazov promjene, koju organiziraju Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i Zagrebačka burza (ZSE).

Konferencija okuplja oko 400 sudionika iz financijske industrije, tijela državne uprave i kompanija, a veliku pozornost poklanja globalnim i europskim ekonomskim i tržišnim kretanjima te trendovima u Hrvatskoj na tržištu kapitala i u upravljanju imovinom fondova.

Otvaranju su, uz ministra financija, između ostalih nazočili i predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Žigman, bivši estonski premijer Taavi Roivas, a najavljeno je i predavanje guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića.

Marić je podsjetio da je država počela oglašavati prodaju manjinskih udjela, što je početni i lakši korak, no kaže i da ne treba zanemariti i one važnije korake koji bi trebali uslijediti. Smatra da se dosadašnji modeli upravljanja državnim poduzećima nisu u potpunosti pokazali uspješnima te su unaprjeđenja itekako moguća. Trgovačka društva u državnom vlasništvu ta su koja mogu nositi kvalitetnu investicijsku aktivnost, čime bi doprinjeli i ukupnom gospodarskom rastu i razvoju, naveo je Marić.

Ministar financija najavio da bi idući tjedan na Vladi trebao biti predstavljen rebalans proračuna za ovu godinu, proračun za iduću godinu, kao i paket poreznih izmjena. Iako je to proračun izborne godine na što mnogi stavljaju naglasak, Marić poručuje da i dalje treba stavljati naglasak na održivost, stabilnost i uravnoteženost javnih financija. Unatoč svim zahtjevima, apetitima i pritiscima, napominje, prijedlog proračuna, kao i rebalansa za ovu godinu, bit će na dosadašnjem tragu, odnosno bit će uravnotežen.

Kada je riječ o rebalansu, navodi Marić, ukupna rashodna strana proračuna ostat će na razini originalno planirane, unatoč raznim potrebama. Ukupni limit rashoda se neće povećavati, a sav višak prihoda koji će se ostvariti, bit će ponovno transferiran u slijedeći krug porezne reforme, poručio je ministar financija. Predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić poručila je da su Zagrebačka burza i financijski sustav, za razliku od drugih zemalja u okruženju, blagoslovljeni činjenicom da imaju mirovinske fondove koji na toliko mnogo načina podupiru financijski sustav.

"Oni ne samo da investiraju u kompanije koje kotiraju na burzi, već su napravili velike pomake u korporativnom upravljanju u tim kompanijama", kazala je Gažić.

Desetu godinu zaredom Poslovni dnevnik je u suradnji sa Zagrebačkom burzom dodijelio nagrade tvrtkama koje su ostvarile najbolje odnose s investitorima. U konkurenciju ulaze društva iz sastava indeksa Crobex te društva uvrštena u Vodeće i Službeno tržište ZSE-a, a prvu nagradu osvojila je turistička kompanija Valamar Riviera, druga nagrađena je Atlantic Grupa, dok je treća nagrada pripala AD Plastiku.ž

Žigman: 'Hrvatsko tržište kapitala ima šanse kroz novu regulaciju i nove industrije'

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman kazao je u četvrtak kako veličina tržišta kapitala, mjerena tržišnom kapitalizacijom, u Hrvatskoj ne zaostaje za većinom zemalja srednje i istočne Europe, ali je zbog malog udjela dionica s kojima se aktivno trguje burzovni promet znatno niži u odnosu na većinu zemalja Europske unije (EU).

„Dok burzovni indeksi u većini EU zemalja bilježe stabilan rast od 2012., cijene na domaćem dioničkom tržištu komparativno stagniraju, a što je posljedica globalnih čimbenika, ali i lokalnih idiosinkratskih događaja”, istaknuo je Žigman, govoreći o perspektivama tržišta kapitala.

Istaknuo je da se istodobno poduzeća, posebno manja, suočavaju s izazovom pribavljanja izvora financiranja za svoja ulaganja, no i dalje ih nerado traže putem domaćeg tržišta kapitala.

„S druge strane, razmjerno visoka sklonost štednji kućanstava se, čak i u okruženju niskih kamenih stopa, ne prelijeva na tržište kapitala već građani i dalje svoju ušteđevinu drže u bankama“, istaknuo je predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA).

Prema Žigmanovim riječima, treba uzeti u obzir da su istovremeno na svjetskoj i europskoj sceni izraženi makroekonomski i geopolitički rizici, a negativne kamatne stope prisiljavaju institucionalne investitore na traženje većih prinosa i promjenu konzervativnih strategija.

„U tim okolnostima treba odgovoriti na te izazove i provesti odgovarajuće promjene i na strani ponude i na strani potražnje kako bi se potaknulo ulaganje kroz domaće investicijsko tržište te stvorio okvir za rast novih perspektivnih prilika kroz daljnji razvoj Unije tržišta kapitala”, istaknuo je Žigman.

Kako bi se povećala potražnja na tržištu kapitala u Hrvatskoj, bit će, smatra Žigman, potrebno povećati razinu financijske i informatičke pismenosti, poreznim izmjenama destimulirati štednju građana u obliku gotovine, štednih depozita i nekretnina te olabaviti ograničenja i uvjete za ulaganja velikih, institucionalnih investitora, a što je dijelom već i učinjeno.

A kako bi se povećala ponuda na tržištu kapitala bit će potrebno razviti strateške segmente tržišta za sve tipove poduzeća, implementirati tehnološke inovacije i tako unaprijediti i pojeftiniti tržišno financiranje te regionalnim povezivanjem povećati atraktivnost financiranja putem tržišta kapitala, kazao je Žigman.

Smatra da regulatori u tome mogu pomoći daljnjim razvojem Unije tržišta kapitala (CMU) koja će očuvati europski gospodarski i financijski suverenitet i stabilnost na području cijele Europske unije.

„To će omogućiti na većem tržištu, prema istim pravilima, razvoj novih investicijskih proizvoda, mogućnost da se putem tržišta kapitala financiraju sve tvrtke, neovisno o njihovoj veličini, stimuliranje „zelenog/održivog“ financiranja koje će dugoročno doprinijeti zaštiti okoliša i dr”, istaknuo je Žigman.

Dodao je da će se domaće tržište dodatno razvijati kroz nacionalno reguliranje crowdfundinga, jačanje boljeg korporativnog upravljanja, osnaživanje financijskog okvira za inovacije i tehnološki razvoj kroz primjere, kao što su Inovacijski Hub Hanfe te usmjeravanje dijela investicija mirovinskih fondova u start-up poduzeća.

„Sve to doprinijet će da se lakše nosimo s globalnim i europskim izazovima te zastojem u razvoju s kojima je godinama suočeno domaće tržište kapitala”, zaključio je Žigman.