Agonija riječkog škvera

Malverzacije s jamstvima? Uprava Uljanika nenamjenski potrošila 855 milijuna kuna

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.10.2018. u 10:23

AUTOR:

OBJAVLJENO:

25.10.2018. u 10:23

Bruno Konjević / Goran Šebelić / Hanza Media

Zdravko Marić i radnici Uljanika u štrajku

“S obzirom na to da gradnja sedam ugovorenih brodova nije niti počela, iz navedenog proizlazi da sredstva u iznosu 1.069,949.533 kune, za koja su izdana državna jamstva u ukupnom iznosu od 855,959.626 kuna, nisu utrošena za gradnju tih brodova”, najvažnija je rečenica iz Zaključka kojim je na sjednici Vlade jučer prihvaćeno Izvješće o očekivanim fiskalnim učincima po aktivnim državnim jamstvima odobrenim društvima Uljanik Grupe.

To znači, prema svemu sudeći, da su ti krediti trošeni nenamjenski, vjerojatno za financiranje gradnje drugih brodova koji su kasnili s isporukom. O tome se dosad samo neslužbeno govorilo, a ovo je prvi put da Vlada to navodi u službenom dokumentu, o čemu je na sjednici Vlade govorio Zdravko Marić, ministar financija.

To je vjerojatno jedan od razloga zbog kojeg se u Zaključku navodi da se “utvrđuje obveza dostave Izvješća iz točke 1. ovog Zaključka Državnom odvjetništvu RH radi provjere i pravne analize ugovora o gradnji brodova između Uljanik Grupe i naručitelja i s tim u vezi odobrenim jamstvima, te radi poduzimanja daljnjih potrebnih radnji i aktivnosti s ciljem zaštite imovine i imovinskih interesa RH”.

Izloženost države

Jednako tako se tim zaključkom ističe da se “zadužuje Ministarstvo financija poduzeti sve potrebne radnje radi plaćanja obveza po protestiranim državnim jamstvima koja su odobrena društvima Uljanik Grupe, a kako bi se smanjio, odnosno izbjegao daljnji trošak kamata”.

- Mi ćemo sve ugovore koji postoje o gradnji brodova, a koji se odnose na ova jamstva, provjeriti zajedno s Državnim odvjetništvom RH i detaljno ispitati njihove pravne posljedice te na taj način pokušati, koliko je to moguće, najbolje zaštititi interese RH - rekao je tim povodom premijer Andrej Plenković. No, prema dosadašnjim informacijama, DORH je u Uljanik d.d. “ušao” još u travnju ove godine temeljem anonimne prijave pa bi, prema tome, glavnina istrage već trebala biti gotova.

Zdravko Marić je, nadalje, na sjednici rekao da je Ministarstvo financija u razdoblju od 2010. godine do rujna 2018., za zaduženje Uljanik Grupe, radi financiranja novogradnji i za tekuću likvidnost, u korist poslovnih banaka, izdalo državnih jamstava u visini od 7.550,858.549 kuna.

Pritom su državna jamstva u vrijednosti od 2.048,002.685 kuna iskorištena za gradnju devet novogradnji koje su isporučene, te su državna jamstva vraćena Ministarstvu financija i stavljena izvan snage.

- Trenutno stanje aktivnih jamstava iznosi 4.292,105.949 kuna, budući da iznos od 1.210,749.915 kuna nije iskorišten.

Iznos uključuje samo izloženost prema glavnici, odnosno ne uključuje naknade za raskid ugovora, neplaćene naknade po jamstvima i kreditima, kamate, a za koje Republika Hrvatska također jamči u istom postotku, kao i za jamstvo glavnice. Do kraja 2018. godine očekuju se minimalna plaćanja u iznosu od 2.348,764.633 kuna, uvećano za kamate i naknade.

Navedeni iznos mogao bi se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova - naglasio je Marić i dodao da bi negativni fiskalni učinci koji će nastati zbog aktiviranja državnih jamstava značajno utjecati na likvidnost državnog proračuna u smislu potrebe osiguranja dodatnih sredstava.

- Osim toga, prema europskoj statističkoj metodologiji ESA 2010 plaćanja po državnim jamstvima tretiraju se kao kapitalni rashod, što u ovom slučaju može imati nepovoljan utjecaj na fiskalni saldo, odnosno manjak/višak proračuna opće države, a samim time i na javni dug - naglasio je ministar financija.

Otkazivanja kredita

Što se tiče novogradnje 500, jaružala, koja je u visokoj fazi izgradnje, u ovom trenutku ne očekuje se protestiranje ovog državnog jamstva, ali u slučaju da kupac otkaže brod, plaćanje po jamstvu iznosilo bi dodatnih 922,899.169 kuna.

Također, banke su najavile potencijalna otkazivanja kredita koji još nisu dospjeli, ali su brodovi za koje je kredit izdan otkazani, pa postoji mogućnost poziva na plaćanje istih u ukupnom iznosu glavnice od 237,096.768 kuna.

Ipak, na kraju Zaključka se navodi kako je “nakon državne ovrhe nad nedovršenim brodovima potrebno pronaći način da se brodovi dovrše ili pronaći kupca za iste”, kako bi se nastojao naplatiti dio tražbina po protestiranim državnim jamstvima, bilo da se radi o prodaji ili o dovršetku započete izgradnje brodova.

Još četiri vjerovnika drže račun 3. maja u blokadi

Agonija 3. maja, koji je s današnjim danom 61. dan u blokadi te postoje svi uvjeti za pokretanje stečaja, nastavlja se, a kako su istaknuli predstavnici Štrajkaškog odbora i Kriznog stožera tog škvera, štrajk zbog neisplate plaća u tom brodogradilištu ide dalje. Istaknuli su i kako se nadaju da će vjerovnici, koji to još nisu učinili, što prije deblokirati račun 3. maja. Prema njihovim saznanjima, sve državne tvrtke i institucije deblokirale su račun 3. maja, a isto je učinila i većina vjerovnika, odnosno dobavljači i kooperanti. Međutim, prema saznanjima Štrajkaškog odbora i Kriznog stožera, blokadu još nisu povukla četiri vjerovnika među kojima je po jedna talijanska i mađarska tvrtka te dvije domaće, dvije tvrtke iz inozemstva, po jedna talijanska i mađarska tvrtka, i dvije domaće.

U škveru stoje strojevi i dizalice, posla nema, kao ni materijala, a neizvjesnost raste. Predsjednik Kriznog stožera za 3. maj Mladen Bučar naglasio je da među radnicima i dalje vladaju nervoza i tuga, jer se ništa nije riješilo po pitanju plaća, no nadu ne gube. Naime, još im je prošlog tjedna najavljeno da bi plaće mogle biti isplaćene potkraj ovoga.

Trećemajci se, kako su kazali, nadaju opstanku pulskog Uljanika i naglašavaju da su u oba brodogradilišta ostale nezavršene novogradnje za koje se mora naći rješenje, ali ustraju na izdvajanju riječkog brodogradilišta iz Uljanik grupe jer je očito da zajedno ne mogu. Iz 3. maja radnici svakodnevno odlaze, pa, kako su upozorili iz Štrajkaškog odbora, kada bi proizvodnja i započela, proizvodnih radnika ne bi bilo dovoljno.

Član Štrajkaškog odbora Tomislav Brzica naveo je da su ljudi ogorčeni jer nemaju dovoljno informacija ni o deblokadi računa, ni o isplati plaća.

Damir Bačinović iz Sindikata metalaca Hrvatske kaže da čvrsto stoje iza štrajka kolega u 3. maju i Uljaniku.

- Dali smo snažnu podršku radnicima oba škvera. Tražimo od Vlade da putem svojih instrumenata i mehanizama pronađe rješenje da sačuvamo preostalu industriju u Hrvatskoj, izuzetno značajnu za Primorsko-goransku regiju i Istarsku županiju. Očekujemo da sljedeći tjedan Uprava osigura sredstva za isplatu plaća - kaže Bačinović, najavljujući da će se, ako se to ne dogodi, SMH sastati i idući tjedan te zauzeti stav. (Luka Benčić)