Analiza

Kriza bi mogla izmijeniti stvarnost energetskih tvrtki

AUTOR:

  • Andrea Koščec

OBJAVLJENO:

10.7.2020. u 14:22

AUTOR:

  • Andrea Koščec

OBJAVLJENO:

10.7.2020. u 14:22

Plomin, 140716.
Termo elektrana Plomin 1 i 2.
Foto: Goran Sebelic / CROPIX
Goran Sebelic / Hanza Media

Termoelektrana Plomin

Kriza, koja je posljedica globalne pandemije Covid-19, mogla bi imati značajan dugoročni utjecaj na svjetska energetska tržišta, pokazali su rezultati nedavnog istraživanja tvrtke Boston Consulting Group (BCG).

Prije svega, ta je kriza vrlo vjerojatno ubrzala očekivani pad potražnje za fosilnim gorivima, u usporedbi s vrhuncem potražnje zabilježenim prošle godine, stoji u BCG-ovoj analizi. Je li vrhunac potražnje za fosilnim gorivima iza nas?

BCG je analizirao buduću potražnju za energijom te kombinaciju energetskih izvora, koristeći tri gospodarska scenarija s mogućim oporavcima u obliku slova V, U i L.

Oporavak u obliku slova V podrazumijeva da će globalni BDP u 2021. godini nadmašiti razinu iz 2019. godine, a oporavak u obliku slova U bi značio relativno brz, ali ipak nešto kasniji oporavak. Potonji scenarij bi po BCG-ovoj ocjeni mogao ozbiljno negativno utjecati na energetska tržišta.

Tri scenarija

No najgori bi, kako se dodaje, scenarij MMF-a bio onaj slova L, pri čemu bi šteta bila još veća. L oporavak znači nagli gospodarski pad bez oporavka u dogledno vrijeme.

Vrlo je vjerojatno da će kriza značajno usporiti rast potražnje za fosilnim gorivima tijekom sljedećeg desetljeća. Bude li sporiji gospodarski oporavak praćen čak i umjereno ubrzanim prelaskom s fosilnih goriva na obnovljive energetske izvore, kao što nagovještavaju mjere “zelenog oporavka”, koje se trenutačno uvode u mnogim zemljama, potražnja za fosilnim gorivima više nikad neće premašiti potražnju iz 2019. godine, kaže se u analizi BCG-a.

 

Prema tom scenariju, ističe BCG, utjecaj bi varirao prema vrsti goriva i regiji. Ugljen je fosilno gorivo za čiju je potražnju najmanje vjerojatno da će se oporaviti. Istovremeno će potražnja za prirodnim plinom najvjerojatnije nastaviti rasti, dok će putanja potražnje za naftom biti negdje između putanja za prethodna dva goriva.

Izvršni direktor i partner u BCG-u Tomislav Čorak smatra da je dostignuta prekretnica za energetska tržišta. Kako je pojasnio to bi moglo iz temelja izmijeniti stvarnost brojnih energetskih tvrtki, i to puno ranije nego što su očekivali.

Niže cijene

Ovisno o scenariju oporavka, marže energetskih tvrtki i njihov položaj na tržištima kapitala naći će se pod pritiskom, smatra BCG. Tvrtke će biti prisiljene smanjiti troškove i povećati otpornost na okruženje, s dugoročno niskim cijenama.

“Vrhunac potražnje za fosilnim gorivima možda je iza nas, no to ne znači da je do toga došlo iz pravih razloga. Ako iz temelja ne promijenimo način korištenja energije u gospodarstvu, predviđene razine emisija i dalje neće biti u skladu s ciljanim sniženjem globalnog zatopljenja za 1,5 ili 2 Celzijeva stupnja. Tim više što ni situacija s niskim cijenama fosilnih goriva neće ići previše u prilog energetskoj tranziciji”, zaključuje Čorak.