Kraj jedne ere: Do kraja godine sve električne punionice naplaćivat će punjenje automobila

Besplatna energija za električne i hibridne automobile u Hrvatskoj tijekom ove godine polako će otići u prošlost jer vlasnici e-punionica u Hrvatskoj kreću u naplatu struje za automobile.

Prema dostupnim statističkim podacima, Hrvatska trenutno ima e-punionice na 272 lokacije sa 693 priključka. U HEP-u, koji širom Hrvatske ima 65 brzih punionica od minimum 22 kW najavljuju početak naplate do kraja godine. “Punjenje je zasad još besplatno, ali neće tako ostati, jer električna energija nije besplatna ni pružateljima te usluge. Trenutno razmatramo vrstu i razinu naplate – po punjenju, po frekventnosti lokacije, po vremenu provedenom na punionici, po prenesenoj električnoj energiji ili po angažiranoj snazi (brzini punjenja)”, kazali su nam u HEP-u. Najveći broj javnih e-punionica u rad je pustio Hrvatski telekom. Njih 125 na kojima se nalazi 170 mjesta za punjenje. U HT-u naglašavaju da su oni operator mreže e-punionica i pružatelj usluge punjenja, ali nisu vlasnici e-punionica nego ih, sa svojim partnerima, postavljaju i održavaju za pojedinog investitora, odnosno vlasnike ili korisnike lokacija. Zasad se samo na sedam punionica koje je postavio HT punjenje električnih automobila naplaćuje i to po minuti punjenja.

Kako naplaćivati

Ovisno o načinu plaćanja, cijena minuta punjenja je od 1,06 do 1,13 kuna po minuti. Usporedbe radi, Elektro Slovenija od 6. svibnja kreće s naplatom punjenja, a cijena će se kretati od 0,01 do 0,09 eura za minutu ovisno o brzini punjenja. Na ukupnu cijenu plaćat će se fiksna pristojba od 1 eura. Petrol punjenje od 0,2 do 0,25 centa po minuti.

U HT-u naglašavaju kako o investitoru ovisi hoće li uslugu punjenja naplaćivati ili je nuditi besplatno, ali da se zasad još odlučuju besplatno osigurati e-punjenja kako bi se time potakla svijest o upotrebi vozila na električni pogon, ali i stoga što ovu uslugu vide kao dodanu vrijednost ostalim uslugama koje imaju u ponudi. Daleko iza HEP-a i HT-a na tržištu e-punionica je mađarski MOL koji je tek nedavno pokrenuo ovu uslugu u Hrvatskoj. Tvrtka Tifon, koja je u sastavu MOL-a, prva je u Hrvatskoj otvorila e-punionice na jednoj od hrvatskih autocesta. Na autocesti Rijeka - Zagreb otvorili su dvije punionice i od 16. svibnja kreće naplata punjenja. Na sporim punionicama (AC) plaćat će se 54,90 kuna, a na brzim (DC) 74,90 kuna. U Tifonu tvrde kako je “naplata neophodna zbog pokrivanja operativnih troškova, kao što su trošak postavljanja punionica, održavanja, djelatnika, električne energije prema operateru, IT sustav”. Tifon bi do kraja mjeseca trebao otvoriti još dvije punionice, ali ovaj put na autocesti Zagreb - Split čime će se bar djelomično ukloniti boljka za strane turiste koji električnim ili hibridnim autima dolaze u Hrvatsku na odmor.

Uz HEP, HT i Tifon električnim punionicama bavi se i Crodux koji ima jednu e-punionicu. Na naša pitanja o planovima s mogućom naplatom energije i širenju mreže nisu odgovorili.

Talijanski šok

Usluga e-punionica relativno je nova usluga i prema tvrdnjama naših sugovornika, besplatna usluga “tankanja” automobila bila je u svrhu promicanja e-mobilnosti. Kako je postavljanje e-punionica u najvećem broju slučajeva sufinancira sredstvima EU, trošak za vlasnika nije bio prevelik. No, trošak električne energije koju vozači koriste išao je na teret operatera punionice, a to vrijeme polako dolazi kraju. Modela naplate punjenja el.automobila je više: po minuti, jednom punjenju, brzini punjenja ili kilovat satu. Ovaj posljednji model prisutan je u Italiji gdje su vlasnici punionica i registrirani distributeri električne energije. Upravo zbog toga je punjenje automobila strujom u Italiji skuplje nego fosilnim gorivima. U ostalim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, za sada, el. punionice su u vlasništvu kompanija koje nemaju mogućnost distribucije el. energije pa zapravo naplaćuju uslugu punjenja.

Punionice bez klijenata

Prema posljednjim podacima, u Hrvatskoj je registrirano 459 električnih i 3717 hibridnih automobila. Njihov broj je zapravo malen što ukazuju i brojke mjesečnih punjenja na javnim punionicama. U HEP-u naglašavaju kako se ovisno o lokaciji punionice broj punjenja kreće od jednog do 500 punjenja mjesečno po punionici. U HT-u pak bilježe od jednog do 25 punjenja dnevno po punionici, a od 2015. godine, kada su krenuli, bilježe više od 50 tisuća punjenja. Dnevni broj punjenja ipak se drastično povećava tijekom ljetnih mjeseci i dolaska stranih turista.

Naši sugovornici tvrde da će uvođenje naplate punjenja korisnike električnih i hibridnih automobila natjerati da ih pune kod kuće. Naime, izračuni pokazuju da je punjenje automobila preko noći po jeftinoj tarifi kod kuće jeftinije nego na javnoj punionici. U Sloveniji su izračunali kako će punjenje za 100 kilometara vožnje kod kuće stajati 1,5 do 2 eura, a na punionicama Elektro Slovenije od 2 do 2,5 eura. Uvođenjem naplate, tvrde nam sugovornici, javne punionice u Hrvatskoj će konačno ostvarivati svoju pravu namjenu, kao i u ostatku Europe. Naime, 90 posto vlasnika u EU svoje el. automobile pune kod kuće, a javne punionice koriste samo za kraće nadopunjavanje.