Vraćanje povjerenja

Korporativno upravljanje: 'Nema pitanja ulagača na koja se uprave i NO-i smiju oglušiti'

AUTOR:

  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

15.10.2019. u 11:05

AUTOR:

  • Lea Balenović

OBJAVLJENO:

15.10.2019. u 11:05

Zagreb, 151019. Hotel Esplanade.
Konferencija Kvaliteta korporativnog upravljanja u organizaciji izdanja Hanza Medije, Jutarnjeg lista i portala Novac.hr te Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga. Na fotografiji: Ante Zigman.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / CROPIX

Ante Žigman na konferenciji 'Kvaliteta korporativnog upravljanja'

Kako pomiriti “sukob interesa” između profita i transparentnosti poslovanja, bilo je jedno od glavnih pitanja na konferenciji “Kvaliteta korporativnog upravljanja” u suorganizaciji Jutarnjeg lista i Novca.hr, izdanja Hanza Medije, i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), koja je u utorak okupila 300-tinjak uglednika iz gospodarske, političke i akademske zajednice.

No, prema riječima Marinka Došena, predsjednika Uprave AD Plastika, da bi se danas poslovalo profitabilno u europskim i svjetskim okvirima te da bi se na toj razini moglo izaći na regulirano tržište kapitala, nužni su upravo transparentnost i kvalitetno korporativno upravljanje.

Strategija ulaganja

- Kada sam posljednji put išao na sastanak s međunarodnim investitorima, najprije su me pitali što je pokazala analiza agencije koja se bavila normativnom i ‘primijenjenom’ razinom modernih standarda korporativnog upravljanja u AD Plastiku, a tek su me nakon toga pitali za financijsko izvješće. Dakle, bez transparentnosti poslovanja, bez povjerenja, bez tog dijela poslovne reputacije, nema šanse da uopće dođete u priliku za jači poslovni iskorak na tržištu kapitala i na poslovnoj sceni. Kvalitetno korporativno upravljanje danas je nužno za normalno i profitabilno poslovanje na europskoj i svjetskoj sceni, tu više nema dileme - ustvrdio je Marinko Došen odgovarajući na pitanje moderatora panel-rasprave Gojka Drljače, kolumnista Jutarnjeg lista.

Na pitanje bi li njegov fond prije uložio u jako profitabilnu tvrtku koja nema transparentno poslovanje ili u manje profitabilno poduzeće s kvalitetnim korporativnim upravljanjem, Petar Vlaić, predsjednik Uprave društva Erste za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, odgovorio je da to ovisi o tome radi li se o kratkoročnoj ili dugoročnoj strategiji ulaganja.

Duge staze

- Ako bismo igrali na duge staze, tada bismo se vjerojatno opredijelili za trenutno manje profitabilnu tvrtku s većom kvalitetom korporativnog upravljanja, posebno ako je u tržišnoj niši s povoljnom poslovnom perspektivom - istaknuo je Vlaić i dodao da njegov fond u svaku formalnu analizu uključuje razinu kvalitete korporativnog upravljanja u nekoj kompaniji.

Panel-rasprava uslijedila je nakon što su uvodne govore održali Zdravko Marić, ministar financija, i Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe. Glavni govor održao je predsjednik Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) Steven Maijoor, a uvodna izlaganja uoči panel-rasprave održale su Martina Dalić i Hana Horak s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. U panel-raspravi sudjelovali su, pak, Ante Žigman, Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu u Zagrebu, Petar Vlaić, Gian Piero Cigna, šef EBRD-ova Vijeća za financijsko pravo, Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, i Marinko Došen.

Ključni faktor

Ante Žigman je tom prilikom ustvrdio da je kod hrvatskih izdavatelja samo 40 posto nezavisnih članova nadzornog odbora, s time da je žena u nadzornim odborima samo 20 posto, a u upravama samo 15 posto. Također, prosječan broj dioničara koji sudjeluju na glavnim skupštinama pao je sa 38 posto u 2014. na 22 posto u 2018. godini. Uz to, samo 30 posto izdavatelja ima zaseban odjel ili zaposlenike zadužene za odnos s investitorima, a 30 posto društava izdavatelja nema internetske stranice na engleskom jeziku.

- Kako bi se oživio promet i potaknulo tržište kapitala, jedan od ključnih faktora upravo je osigurati i povećati povjerenje ulagatelja u financijske instrumente koje kupuju, a visoka razina korporativnog upravljanja kod kompanija koje te instrumente izdaju direktno na to utječe. Novim Kodeksom povećat ćemo taj standard u Hrvatskoj, izbjeći preklapanja s postojećim zakonima, eliminirati suvišne i nepotrebne detalje, ali i skratiti vrijeme koje će društva trošiti na izvještavanje - istaknuo je Žigman.

Gian Piero Cigna izdvojio je upravo podatak da 30 posto društava izdavatelja nema internetske stranice na engleskom jeziku kao dokaz neambicioznosti tih izdavatelja jer time šalju poruku da ih strani investitori zapravo ne zanimaju. Željko Lovrinčević je, pak, pozvao Vladu da privremeno suspendira zaračunavanje kamate na prihode od kapitalne dobiti. - Tržište kapitala ustvari je pred uvenućem i treba mu pomoći, a tih 10 milijuna eura godišnjeg prihoda od kamata neće naškoditi državnom proračunu. Na našem je tržištu dominantna imovinska klasa, ona nekretninska, što je jako loše, pa, između ostalog, predlažem i da država već od iduće godine omogući kupnju poljoprivrednog zemljišta strancima kako bi se tu postigla potrebna dinamičnost i likvidnost - rekao je Lovrinčević.

Ideja fonda

Martina Dalić je navela kako bi u cilju oživljavanja tržišta kapitala i povećanja kvalitete korporativnog upravljanja država i lokalna uprava trebale određeni postotak dionica poduzeća u svojem vlasništvu izlistati na Zagrebačkoj burzi. U tu bi svrhu država mogla osnovati fond koji bi financijski i profesionalno pomagao izlazak tih tvrtki na tržište kapitala. Predložila je i da država porezno stimulira štedno-investicijske račune putem kojih građani mogu ulagati na tržištu kapitala.

“Nova pravila smanjuju šanse da se ponovi slučaj Agrokor”

Novi Kodeks korporativnog upravljanja na konferenciji su svečano potpisali predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman i predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić.

- Donošenje novog Kodeksa i njegova primjena smanjit će na najmanju moguću mjeru mogućnost da se u Hrvatskoj ponove propusti i poslovne odluke kakve još pamtimo od Agrokora. Nova načela dovode na hrvatsko tržište kapitala najbolju europsku praksu korporativnog upravljanja, a najveći naglasak je upravo na odgovornosti upravljačkih struktura društva u odnosu na stručnost, neovisnost, nagrađivanje, odnos prema dioničarima i svim ključnim dionicima - naglasio je tom prilikom Žigman.

Novi Kodeks, između ostalog, zahtijeva od domaćih društava jaču odgovornost i nezavisnost upravljačkih tijela, usvajanje i objavu Pravilnika ponašanja za sve zaposlenike i menadžment društva, ukida varijabilne bonuse povezane s uspješnošću društva za članove nadzornih odbora te određuje rokove u kojima članovi uprava ne mogu prodavati vrijednosne papire koje su dobili kao nagradu za poslovne rezultate. Ujedno, obvezuje izdavatelje na dugoročno veću zastupljenost žena u upravnim i nadzornim odborima, osigurava komunikaciju s manjinskim dioničarima i traži da izdavatelji u poslovnim izvješćima objavljuju svoje društveno odgovorne aktivnosti, ne samo ekološke nego i ona vezana uz očuvanje ljudskih prava te zaštitu od korupcije.

- Prema nekim istraživanjima, reputacija može činiti 75 posto vrijednosti kompanije, što znači da kompanije preuzimaju ogroman rizik kad vode računa samo o onome što rade, a ne i o načinu na koji rade. Tržište kapitala počiva na povjerenju, a kad povjerenje jednom nestane, vrlo ga je teško vratiti. Vjerujemo da ovim Kodeksom otvaramo novo poglavlje korporativnog upravljanja u Hrvatskoj i veselimo se daljnjim zajedničkim naporima na podizanju ljestvice transparentnosti i standarda korporativnog upravljanja - ustvrdila je Ivana Gažić u povodu potpisivanja Kodeska.