Zbog epidemije koronavirusa, Hrvatska će u ovoj godini zabilježiti pad ekonomske aktivnosti od čak pet posto. Prve su to procjene gospodarskih učinaka pandemije koronavirusa na Hrvatsku koje su dali analitičari Raiffeisena.
Ostvare li se te prognoze, to će u praksi značiti da će realni hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) pasti na razinu malo veću od one iz 2017. godine, pokazuju računice Zrinke Živković Matijević, makroekonomistice Raiffeisena. Drugim riječima, epidemija Covida-19 'izbrisat će' nam tri godine ekonomskog života. Ako se, pak, usporedbe povlače s razdobljem prije zadnje recesije, onda se, pokazuju kalkulacije Živković Matijević, zapravo vraćamo na razinu na kojoj smo bili otprilike 2008. godine.
- Prognoze su pod snažnim negativnim rizicima i podložne su daljnjim promjenama te će ovisiti o razvoju situacije s koronavirusom - upozorava Živković Matijević.
Hrvatskoj je, dakle, u ovoj godini sasvim izvjestan pad u recesiju. Na to se upozorava i u analizi Raiffeisena, u kojoj se kaže da širenje koronavirusa već sad ima značajne učinke na hrvatsko gospodarstvo, koje u velikoj mjeri ovisi o turizmu. No, osim turizma, širenje koronavirusa pogađa i druge sektore hrvatskoga gospodarstva, posebno ugostiteljstvo, promet i industriju. Koronavirus će zadati velik udarac i robnoj razmjeni. Velik će udarac epidemija koronavirusa zadati i hrvatskom tržištu rada, upozorava se u prognozama. Posljedica svega toga bit će manji raspoloživi dohodak, pad povjerenja potrošača i manja osobna potrošnja.
"Čak i ako oporavak krene krajem trećeg tromjesečja, gubitke iz drugog i trećeg tromjesečja bit će teško nadoknaditi", upozoravaju makroekonomisti Raiffeisena.
Novonastala situacija velik je izazov i za fiskalnu politiku, budući da će se manje novca slijevati u državnu blagajnu, dok će potrošnja porasti. Stoga je, napominju u Raiffeisenu, neizbježan proračunski manjak i rast javnoga duga.