Kako postići da projekt vodenog parka bude održiv, a kako onda još nadmudriti domaću birokraciju kako bi takva investicija u Hrvatskoj uopće zaživjela, samo su neka od pitanja na koja su odgovore davali brojni domaći i strani gosti koji su se okupili na prvoj po redu Konferenciji o turizmu i vodenim turističkim sadržajima.
Na slajdovima domaćih i stranih turističkih djelatnika, arhitekata i investitora vrtili su se primjeri brojnih domaćih, ali i europskih projekata uspješnih vodenih parkova, kao i hotelskih resorta s bogatom vodenom ponudom, a iz prve je ruke bilo moguće čuti i kako svoje projekte razvijaju uspješni investitori, poput kompanije Actionpark koja je već godinama prisutna i u Hrvatskoj.
- Glavno pitanje obično jest kako da projekt bude ekonomski održiv, no smatramo kako to pitanje nije dovoljno. Umjesto ekonomske održivosti, trebamo se posvetiti općenitoj održivosti projekta koja, osim financijske isplativosti, uključuje i pitanje njegova utjecaja na okoliš, ali i na društvo u kojem će se nalaziti, pojasnio je za stotinjak okupljenih u zagrebačkom hotelu Antunović Alfonso Ribarrocha, direktor Actionparka.
Ta se tvrtka u izradama projekata vodi s četiri ključna elementa: zadovoljstvom kupaca, jedinstvenošću investicije, sigurnošću i održivošću. Ribarrocha pojašnjava da je kod realizacije vodenih projekata potrebno voditi brigu o klijenteli kojoj će projekt biti namijenjen te okolišu u koji ga se planira smjestiti, a tek potom dolazi odluka o tome hoće li vodeni park biti na 3 ili 25 hektara površine.
Jedan od govornika konferencije, Franco Peruza iz tvrtke Godiva Consulting, pojasnio je kako se planiranje vodenih sadržaja, bilo da je riječ o aquaparkovima ili bazenskoj ponudi u sklopu hotela, treba prepustiti stručnjacima koji su se profilirali u ovom segmentu ponude.
- Stvar je nerijetko prilično rizična jer kao investitor često ne znaš koliko vodenog sadržaja trebaš uklopiti u svoju investiciju, kao niti hoćeš li kroz nju moći osigurati povrat sredstava. Mnogi misle kako bazeni i vodene atrakcije nisu potrebne u hotelima koji se nalaze na moru, no moje isksutvo pokazuje da to nije točno. Vrijednost takvih projekata, osim one financijske, obično je u diferencijaciji ponude, boljem pristupu marketingu, ali i boljim ostvarenim prosječnim dnevnim cijenama, rekao je Peruza.
Prvi dio konferencije svojom je prezentacijom zaključio arhitekt Alan Leo Pleština, s temom učinka birokracije na realizaciju projekata u Hrvatskoj: - Investicije se u Hrvatskoj ne događaju zbog nekih naših velikih napora, nego zbog činjenice da su investitori svoje budžete preselili u našu zemlju, i to kao posljedicu loše geopolitičke situacije u zemljama konkurencije. No, sad kad se te zemlje oporavljaju, mi osjetimo i da investicije nanovo sve više odlaze, zaključio je Pleština.