Projekcije

Kolika je vjerojatnost da mirovinski sustav neće biti održiv 2060.? Do 34 posto

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

21.1.2020. u 10:45

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

21.1.2020. u 10:45

Old people sat on a bench enjoying the sunshine, Image: 13223324, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Elvir Tabaković / Profimedia, Alamy / Hanza Media

Ilustracija

O tome što nas čeka u dalekoj budućnosti uglavnom se bave velike  institucije, ali na takav pothvat odvažio se i jedan student, Ivan Tomaš sa ZŠEM-a, trenutačno na jednogodišnjoj studentskoj razmjeni na Sveučilištu Tilburg.

Napisao je rad “A stochastic forecast for the Croatian pension system”, u kojem analizira financijsku održivost mirovinskog sustava i za njega je osvojio nagradu Zaklade prof. dr. Marijan Hanžeković u kategoriji studentskih radova.

Drugi stup

Koristeći stohastičke metode, mladi Tomaš predviđa raznovrsne scenarije kretanja brojnih varijabli (plaće, nezaposlenost, osnaživanje drugog stupa) i zaključuje da je vjerojatnost da će mirovinski sustav 2060. godine biti neodrživ između 17 i 34 posto. Ako, pak, drugi stup bude konkurentan u budućnosti, ta je vjerojatnost znatno manja, između 5 i 12 posto. “Budući da ne možemo predvidjeti hoće li drugi stup biti konkurentan, možemo interpretirati da je vjerojatnost za neodrživ sustav između 5 i 34 posto, što je jako velika vjerojatnost uzimajući u obzir da se banke ili osiguravajuće kuće osiguravaju u slučaju 0,01 posto vjerojatnosti propasti”, rekao je Tomaš prilikom predstavljanja svog rada u Institutu za javne financije.

Zagreb, 170120.
Insitut za javne financije, Smiciklasova 21. Predstavljanje Ivana Tomasa koji je osvojio prvu nagradu u sudentskoj kategoriji natjecaja Zaklade prof.dr. Marijan Hanzekovic.
Na fotografiji: Ivan Tomas.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / Cropix

Ivan Tomaš

 

Dodatnim analizama pokazao je da bi sustav mogao biti 100 posto održiv ako drugi stup bude dovoljno konkurentan da isplaćuje 50 posto ukupne mirovine. Prema procjeni njegova mentora Ivana Augustina iz fonda Erste Plavi, oni koji u mirovinu odu 2028.,mogu računati da će im 50 posto mirovine dolaziti iz drugog stupa. Budući da je koncept drugog mirovinskog stupa uvijek inspirativna tema, na predstavljanju rada nije izostala vrlo živa raspravu, među ostalim o tome koliki prinos mirovinskih fondova pretpostavlja takva projekcija. Na temelju povijesnih podataka (oko šest posto), Augustin očekuje da će budući prinos iznositi oko četiri posto, u što prisutni ekonomisti, uključujući Ivu Tomić s Ekonomskog instituta, baš i nisu sigurni.

Budući prinosi

Osim toga, nametnula su se i druga pitanja, poput dinamike rasta mirovina iz  proračuna, povlaštenih mirovina i izdvajanja za drugi stup. To što je stopa izdvajanja ostala na pet posto Augustin smatra političkom odlukom, ali Tomislav Ridzak iz Hanfe ističe da se samo radi o tranzicijskom trošku koji država teško može podnijeti. Iako osobno podržava drugi stup, pojasnio je kako više novca za drugi stup jednostavno znači manje izdvajanja za druge svrhe, poput škola i vrtića. Za Katarinu Ott, donedavnu ravnateljicu Instituta, ohrabrujuća je činjenica “da jedan studentski rad može izazvati ovakvu raspravu”.