Poglavlje pet - Zločin. Dvadeset tri minute su do jedan u noći. Hercule Poirot ne može zaspati. Prije svega, nedostaje mu kretanje vlaka. Nije mu jasno zašto Orient Express stoji. Ako je na postaji - ne bi trebalo biti tako tiho. Poirot je zaboravio zatražiti svoju uobičajenu bocu mineralne vode, pa zvonom doziva osoblje. Nakon nekoliko minuta dolazi mu provodnik, u vlaku zadužen za donošenje hrane i pića i udovoljavanje ostalim zahtjevima putnika. Poznati detektiv zatraži svoju vodu, a provodnik počne pričati o snijegu.
- Snijeg - pita ga Poirot.
- Pa da, monsieur. Gospodin nije primijetio? Upali smo u snježni nanos. Bogzna koliko ćemo još ovdje ostati. Sjećam se da smo jednom bili zameteni punih sedam dana - odgovara mu ovaj, na što ga Poirot upita gdje se vlak trenutno nalazi.
- Između Vinkovaca i Slavonskog Broda - kaže član osoblja jednog od najpoznatijih vlakova u povijesti.
Poirot se nakon ovog razgovora vratio u krevet, no u njemu nije dugo ostao. U vlaku se dogodilo ubojstvo. Jedan od putnika izboden je nožem 13 puta. Jedno je to od najvažnijih literarnih ubojstava ikada. A Agatha Christie, koja je kroz svojeg protagonista Poirota zaplela i rasplela cijelu priču romana “Ubojstvo u Orient Expressu”, taj je kulminacijski dio romana geografski smjestila u - Strizvojnu. Christie je pisala kirurški precizno i brinula se za detalje, koji joj u ovom slučaju nisu mogli promaknuti, to više što je i sama proputovala rutu Orient Expressa.
Diplomirani povjesničar
- Kada smo malo analizirali djelo, uvjerili smo se da se zločin okvirno dogodio na području Strizivojne. Tome svjedoče opisi šume, koji se poklapaju s onom u blizini naše pruge. Strizivojna je na samome početku Spačvanskog bazena, koji je najveća šuma hrasta lužnjaka u Europi. Tu su i vremenske odrednice koje također daju dovoljnu potvrdu da se ubojstvo zbilo baš u našoj općini - kaže nam Josip Jakobović, načelnik Općine Strizivojna, a inače diplomirani kroatist i povjesničar.
U Strizivojni razgovaramo s njim i Mateom Spajić, također djelatnicom Općine, koja je voditeljica projekta “Zaželi bolji život” te jedan od stručnjaka koji rade na izradi turističke strategije za Strizivojnu. A jedan od temelja te strategije, koja bi trebala biti gotova za mjesec dana, postat će upravo priča o “Ubojstvu iz Orient Expressa”.
Voditeljica projekta Poželi bolji život, Matea Spajić
- Prije dvije godine samoinicijativno nam je došla skupina mađarskih turista i entuzijasta, koji su obilazili kolodvor i šetali po pruzi tragom ovog kultnog romana. To nam je bio jedan od motiva da počnemo razmišljati o takvoj vrsti brendiranja mjesta - kaže nam načelnik Jakobović. On i Matea Spajić, oboje mladi ljudi u tridesetim godinama, detaljnije objašnjavaju kako točno izgleda njihova vizija. Skoncentrirali bi se, naravno, na kolodvor i prostor oko njega. Zamišljaju vagone uređene u glamuroznom stilu Orient Expressa, u kojima se za organizirane turističke ture izvode i predstave sa scenama iz knjige. Oko zgrade kolodvora žele ploče koje bi pričale priču, kao i tematsku šetnicu kroz dio šume u blizini pruge. Ideja je i da sama čekaonica i dio kolodvora u kojem se kupuju karte budu uređeni u starinskom štihu, a da njihovi zidovi budu prostor za slike koje bi pričale o tome što povezuje Strizivojnu s vlakom koji je svojedobno povezivao dva “svijeta” - Pariz i Istanbul.
- Cilj je da u idućem periodu sjednemo za stol s ljudima iz Hrvatskih željeznica, prije svega s njihovim timom za marketing, pa da zajedno pokušamo dogovoriti strategiju. Ovo je projekt zbog kojega bi ljudi možda počeli ciljano dolaziti u Strizivojnu, a istodobno bi animirao i one koji se u selu nađu slučajno, u prolazu. Također, vlak je kao sredstvo prijevoza postao zapostavljen, sve je manje putnika, pa bi ih ovo možda barem djelomično vratilo - pričaju.
Ugostitelji oduševljeni
Njihovu strategiju podržavaju i iz Kolodvora, ugostiteljskog objekta uz prugu kojem su otprije godinu i pol vlasnici braća Lauro i Laredo Kunce, obojica u dvadesetim godinama. Na zidu svojeg kafića i zalogajnice već su nacrtali vlak, uz koji je i logo Orient Expressa. Razmišljaju da promijene ime iz Kolodvor u Orient Express, no korak po korak. Petak je ujutro, oko 11 sati, a terasa Kolodvora je puna. Radnici HŽ-a taman su na pauzi, no po svoju jutarnju dozu kofeina ovdje dolaze i drugi, i to iz cijeloga sela. Unatoč punoj terasi, Lauro, jedan od vlasnika, i studentica Marija Damjanović, koja ovdje radi dok joj fakultetske obaveze to dopuštaju, nakon što svima osiguraju kavu, sjedaju s nama i pričaju o svojoj viziji cijele priče.
- Priča o vlaku intenzivnije je počela prije nekoliko mjeseci, a mi smo ju objeručke prihvatili. Okrenuti smo budućnosti, želimo se eksponirati, profilirati. U selu je jaka konkurencija, postoje dva kafića koja su kultna mjesta. No, mi smo jedini ugostiteljski objekt s ponudom hrane, pa i o tome imamo razne ideje. Planiramo uvesti, na primjer, engleski doručak jer je Agatha Christie bila Britanka. Mislimo da bi to bilo zgodno. Imamo dva burger menija, pa razmišljamo o uvođenju još jednoga, koji bi se zvao Orient Express i imao neke namirnice karakteristične za Britaniju; kobasicu, slaninu i slično - pričaju nam Lauro i Marija.
U Strizivojni je, kažu, na kolodvoru uvijek prilično prometno. To je selo oduvijek bilo važno zbog svojeg geografskog položaja - tu prolazi pruga Beograd-Vinkovci-Zagreb-Rijeka, kao i ona Budimpešta-Sarajevo.
- A ima i puno ljudi koji, primjerice, putuju iz Osijeka u Slavonski Brod, pa moraju presjesti i pričekati sat vremena u Strizivojni. Njima je to malo zeznuto, no nama je odlično jer uvijek dođu popiti kavu i nešto pojesti. A kad bi se ispunili planovi s Orient Expressom, ljudi bi imali i dodatni sadržaj koji bi ih zabavio u ovakvim situacijama - kažu mladi Strizivojčani. Marija, studentica povijesti i pedagogije na Filozofskom fakultetu u Osijeku, priča nam o samome početku ovog lokala, kada su u ponudi imali samo roštilj; hamburgere i ćevape.
- Sada smo već značajno proširili ponudu. Imamo taquitose, taquito tortilje, tortilje s tunom, meksičke tortilje, crispy chicken, meksičku pljeskavicu… Možda je ružno je reći, ali neki ljudi iz sela neke od ovih jela nikada prije nisu probali. Recimo, u trgovinama u Strizivojni niti nema tortilja. Tako da je ovo zapravo velika stvar - kaže Marija. No, nije njihov Kolodvor, naravno, velika stvar samo zbog tortilji. U posljednje vrijeme upravo se taj prostor pretvorio u okupljalište mladih ljudi.
- Većinom su to naši vršnjaci, koji se druže, pa nekada igramo i neku društvenu igru. U planu nam je napraviti i pub kvizove - priča nami objašnjava o buđenju mjesta.
Veliki potencijal
- Prije četiri godine, kada sam otišla u Osijek na fakultet, nije mi se često vraćalo kući jer se ništa nije događalo. Sada samo čekam kada ću se vratiti. Nešto se pokrenulo. Vjerujem da bi i priča s Orient Expressom mogla još dodatno pomoći, privući ljude i učiniti Strizivojnu zanimljivijim mjestom za život. Kad ideš negdje, najviše te fasciniraju upravo ovakve lokalne i autentične priče. To je danas jako važno - zaključuje ova studentica. Pitamo ju što još, prema njezinu mišljenju, ima turistički potencijal.
Agatha Christie
- Definitivno najduža ulica u Hrvatskoj - kaže nam. I ona, naravno, živi u toj ulici. - Ja sam na broju 91 od njih 622 - vedro govori ova djevojka. Taj su potencijal ove neobične ulice, za koju bi vam, ako ju želite uzduž prehodati trebalo oko sat i pol, prepoznali i u Općini. - Čak smo imali ideju da, po uzoru na jedan austrijski grad, napravimo da sve fasade kuća u ulici budu jednake. Ali, zaista je puno kuća, tako da još nismo sigurni je li takvo što izvedivo. Razmišljamo i o sadnji stabala ili cvijeća po kojima bi ulica postala prepoznatljiva te kako bismo označili da se radi o najdužoj ulici u Hrvatskoj - priča nam Spajić, pa se nadovezuje i načelnik.
- Ove smo godine imali drugi Noćni cener, utrku najdužom ulicom u Hrvatskoj. Natjecalo se oko 120 ljudi, a neki su došli čak iz susjedne Srbije te iz Bosne i Hercegovine. Imali smo i odličan dogovor s Ergelom u Đakovu i đakovačkim bazenom da svi koji plate kotizaciju za utrku dobiju od njih besplatne ulaznice. Pokušavamo povezati jedno šire područje, zadržati one koji su došli ne samo u našem selu nego i na širem području Slavonije - priča načelnik. U smjeru povezivanja slavonskih sela i gradova s ciljem usavršavanja turističke ponude ide i njihova ideja o gradnji biciklističkih staza oko Strizivojne, koja će se također naći u turističkoj strategiji koju spremaju.
- U Slavoniji zaista ima puno toga zanimljivog što bi se moglo vidjeti na biciklističkim turama. Evo, recimo, u šumi u blizini sela nalazi se i sjecište triju županija - tu je međa Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske, što je neuobičajena atrakcija - priča mladi duo iz Općine. Ideja im ne nedostaje. U pripremi imaju još jedan projekt, koji će, prođe li sve po planu, biti najveći na kojem će raditi do sada.
- Na zemljištu od deset hektara koje je smješteno uz županijsku cestu voljeli bismo napraviti odmorište u kojem bismo se skoncentrirali na zdravstveno-rehabilitacijski turizam. Napravili bismo umjetno jezero i šetnicu prilagođenu djeci s posebnim potrebama, ali i za odrasle koji su na rehabilitaciji, primjerice za srčane bolesnike. Istodobno bi taj prostor kao vikend izletište mogli koristiti i svi ostali. Svi bi mogli doći u prirodu, a prostor bismo iskorištavali i u suradnji sa školom te vrtićem, koji se trenutno gradi. Njima bi to bilo idealno za nastavu u prirodi - kaže Jakobović, pa dodaje da je idejno rješenje ovog projekta spremno za slanje u Ministarstvo državne imovine.
Ako im oni odobre da se čestice zemlje koje im trebaju prenesu u vlasništvo Općine i ako uspiju dobiti sve potrebne dozvole, za financijska sredstva aplicirat će na projekte Europske unije. Za 2525 stanovnika Strizivojne, koliko ih je na papiru, iz općine planiraju napraviti i park. Za to se nadaju financijskim sredstvima s jednog natječaja.
Brojne manifestacije
- Plan je graditi dječje igralište i teretanu na otvorenom. Radi se o numeri koja je odmah pokraj škole i zgrade Općine. Taj bi projekt lijepo upotpunio centar mjesta - kaže nam Matea Spajić. Ona i načelnik se slažu - tu gdje žive, puno je potencijala. Pričaju o činjenici da Strizivojna godišnje ima 25 do 30 kulturno-umjetničkih manifestacija, od kojih su neke za manji broj ljudi, no, na primjer, na Danima općine uspiju privući i do dvije tisuće ljudi iz Đakova, Vinkovaca, Požege, Osijeka, Nove Gradiške… Pričaju o tome kako u selu imaju puno aktivnih lovaca, kojima dolaze kolege iz cijele Hrvatske, pa i svijeta. O tome kako u selu imaju drvnoindustrijsku tvrtku s više od 500 radnih mjesta, kako imaju i muške i ženske pjevačke skupine koje putuju i predstavljaju ih po svijetu… Kada je Orient Express zapeo u snijegu kod Strizivojne, jedna od putnica, gospođa Hubbard, komentirala je Poirotu: “Oh! Pa mi smo na Balkanu. Što se drugo može i očekivati?” No, u ovome selu možda će upravo jedan vlak koji je zapeo biti sila koja će ga pogurati naprijed.