Krk je prvi u Hrvatskoj još prije deset godina centar pokrio besplatnom Wi-Fi mrežom. Imaju 40-ak nadzornih kamera, mrežu e-punionica, car i bike sharing. Više od polovice gradske rasvjete zamijenili su štedljivim LED-svjetlima. Osim pametnih klupa, tamo se nalaze i pametne kante koje komprimiraju otpad.
Iz kontrolne sobe koja izgleda kao kokpit svemirskog broda na ekranima se, u stvarnom vremenu, prate protoci vode,i deponiji. Posjetili smo prvi pametni otok...
Još sedamdesetih godina prošlog stoljeća radnik krčkog Komunalnog društva Ponikve odlazio je jednom dnevno provjeriti stanje u spremnicima za vodu jašući na magarcu. Bilo je to vrijeme kad je u Ponikvama počinjao raditi inženjer hidrogeologije Čedomir Miler, koji će kasnije postati direktor tog KD-a, a danas je dogradonačelnik Krka. Sjeća se kad je 1987. kupljeno prvo računalo.
Pametne klupe
- Nabavili smo softver za izradu matematičkih modela za hidrauličke proračune. Imali smo slučaj da je poplavila pumpna stanica i ja napravio sam izračun koliko će nam izdržati sustav i rekao: “Dečki, imamo vode u rezervoarima za dva dana.” Pogriješio sam za samo dva sata, i to samo zbog psihološkog efekta, jer su ljudi, čim su čuli da prijeti nestašica vode, počeli stvarati zalihe - kaže Miler.
Danas kontrolna soba u Ponikvama izgleda kao kokpit svemirskog broda – na ekranima se, u stvarnom vremenu, prati voda, kanalizacija i deponij. Prate se protoci vode, nivoi, pritisci, može se upravljati ventilima, paliti i gasiti pumpe. Ista je situacija i s kanalizacijom, pročišćavanjem otpadnih voda... Niti jedan objekt na terenu više nema “ljudsku posadu”, a cijeli sustav kontrolira jedan čovjek koji sjedi pred ekranima.
- Ovaj je sustav omogućio da se gubici vode svedu s iznad 40 posto na današnjih 18 posto - kaže Miler.
U Krku su, prvi u Hrvatskoj, prije više od deset godina pokrili središte grada besplatnom Wi-Fi mrežom. Pokrili su grad i s 40-ak nadzornih kamera koje služe kao asistencija za detektiranje komunalnih problema, a pokazalo se i kao dobra ispomoć policiji, kad je to potrebno, pa je zahvaljujući njima u ekspresnom roku riješeno nekoliko krađa te se, općenito, u značajnom postotku smanjio broj takvih kaznenih djela. Zamijenili su više od 60 posto tijela javne rasvjete štedljivim LED-svjetlima, kako bi smanjili potrošnju električne energije, gdje su zabilježene uštede od 65 posto, a ujedno smanjuju i svjetlosno zagađenje. Preostalih 40 posto rasvjete, kako je najavio krčki gradonačelnik Darijo Vasilić, izmijenit će se kroz idućih šest mjeseci.
Mreža e-punionica
Na otoku je u suradnji s Hrvatskim Telekomom postavljena mreža e-punionica za električne automobile. Lani je izrađena Strategija razvoja pametnog Grada Krka 2018. - 2022., koja definira niz kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, a sve s namjerom da Krk postane prvi energetski neovisan i CO2 neutralan otok na Mediteranu.
Iako su u Gradu Krku i ostalim otočkim općinama na vlasti različite stranke, svi su ujedinjeni u ekološkim ciljevima i predanosti digitalnoj transformaciji uprava, pa je tako Krk postao dio europske inicijative Pametni otoci. Ona nastoji riješiti dva osnovna problema zajednička svim europskim otocima – iseljavanje i energetsku ovisnost.
Ekološka svijest je, na neki način, ukorijenjena među stanovnicima otoka, među kojima se mogu pronaći fascinantni primjeri – jedan od njih je umirovljeni svećenik Nikola Radić, na Krku poznat kao pop Miko, koji je prvi na otoku još devedesetih na svoju kuću dao ugraditi solarne panele, kupio prvi električni bicikl 2012. te 2014., opet prvi, dao konvertirati starog Matiza u električno vozilo.
Sada, paralelno s rješenjima na području energetike, Krk aktivno radi na implementaciji digitalnih rješenja koja bi građanima, kao i gostima na otoku, trebala olakšati svakodnevni život. Krčki dogradonačelnik Miler kao jedan od osnovnih preduvjeta razvoja pametnih gradova ističe infrastrukturu koja će omogućiti implementaciju pametnih rješenja.
Kako bismo bili što bolji servis za građane, kaže Miler, pokrenut je niz aplikacija, a “Gradsko oko” jedna je od onih koje su se dobro uhvatile.
- Preko nje može se prijaviti bilo kakav problem komunalne naravi, što građani dosta koriste. Ono što je sada u fokusu i što je definirano u našoj strategiji pametnog grada jest dodatna informatizacija gradske uprave, da ona bude što efikasnija. Isto tako, da se prošire kanali komunikacije s građanima i da se definiraju i ostvare dodatne e-usluge - kaže Miler.
Pametna rješenja uvode se i kroz gradsku tvrtku Vecla, koja je zadužena za parkirališta i zbrinjavanje komunalnog otpada. Tako su u sklopu rješenja za pametni parkinga, za koji je bio zadužen HT u suradnji sa svojim partnerom Mobilisisom, senzorima pokrivena gradska parkirališta na kojima se, putem aplikacije, mogu pratiti zauzeta i slobodna parkirna mjesta.
Pametne kante
Jedna od inovacija koje je Vecla implementirala su takozvane pametne kante za otpatke. Za sada su, eksperimentalno, postavljene dvije u središtu grada, s tendencijom da ih bude još. Kante same komprimiraju otpad, povećavajući zapremninu za sedam puta u odnosu na klasične.
- Kante su povezane s aplikacijom koja nam dojavljuje koliko su napunjene i kada ih treba isprazniti - kaže direktor Vecle Danko Milohnić.
Važan dio strategije je električna mobilnost. Desetak električnih vozila nabavio je KD Ponikve, koja su u optjecaju i u gradu i na cijelom otoku.
- Otok Krk zaista je svijetli primjer sustavnog planiranja i opredjeljenja u smislu tranzicije prema obnovljivim izvorima energije. Krk je u svojim strateškim dokumentima vrlo jasno izrazio interes da želi potaknuti razvoj niskougljičnog prometa – kaže Dino Novosel, voditelj programa e-mobilnosti u Hrvatskom Telekomu.
Na tom je tragu, prema njegovim riječima, 2016. Hrvatski Telekom dobio mandat da, u suradnji s Ponikvama, razvije prvu regionalnu mrežu punionica za električna vozila.
Transformacija pametnih gradova dugotrajan je proces u koji se Krk uključio među prvima u Hrvatskoj. Gradonačelnik Darijo Vasilić kaže da gradovi moraju biti servisi svojim građanima, što, uostalom, i jest poanta razvoja pametnih gradova.
- Mi smo kroz izgradnju infrastrukture, a nakon toga i kroz strategiju izradili niz dobrih rješenja za građane i za gradsku upravu. Nastavljamo s tom dobrom praksom jer nam donosi i uštede - kaže Vasilić.