Analiza IJF-a

Kako lokalni proračuni troše novac

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

1.7.2020. u 15:15

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

1.7.2020. u 15:15

Split, 260613.
Rok za legalizaciju kuca i objekata istjece 30. lipnja.
Na salteru za legalizaciju u Gradskoj upravi (Banovini) gradjani predaju papire i formulare kako bi sve obaveze izvrsili na vrijeme.
Na fotografiji: hrpa pristiglih zamolbi za legalizaciju.
Foto: Nikola Vilic / CROPIX
Nikola Vilić / CROPIX

Prosječna transparentnost hrvatskih lokalnih jedinica popravlja se iz godine u godinu, a posljednja analiza, koja se temelji na broju proračunskih dokumenata objavljenih na mrežnim stranicama, pokazuje da su od mogućih 5 dobile ocjenu 4,1. Premda sama objava dokumenata ne znači "apsolutnu transparentnost", u Institutu za javne financije napominju kako je u doba krize, kad se zbog koronavirusa (u Zagrebu i okolici dodatno i zbog potresa) prihodi smanjuju, a rashodi rastu, "ta kontrola potrebnija nego ikada".

Analiza koja obuhvaća razdoblje od studenoga prošle godine do travnja 2020. pokazuje da su županije ostvarile izvrstan prosjek - 4,9. Vrlo dobro stoje i gradovi u kojima iznosi 4,5, a nešto slabije su općine s prosjekom 4.

Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području, najtransparentnija je Požeško-slavonska, a najnetransparentnije su Zadarska i Splitsko-dalmatinska županija. Čak 18 županija objavilo je svih pet dokumenata, dok su Međimurska i Virovitičko-podravska jedine propustile objaviti jedan dokument. Kada je riječ o gradovima, u prosjeku su najtransparentniji oni u Brodsko-posavskoj i Istarskoj županiji, a najnetransparentniji u Vukovarsko-srijemskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Općine su vrlo dobre, s prosjekom 4, ali ipak zaostaju i za županijama i za gradovima, a među njima su i najizraženije razlike. Najtransparentnije su u Požeško-slavonskoj i Koprivničko-križevačkoj (prosjeci 5 i 4,6), a najnetransparentnije u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj (prosjeci 3,3 i 3,5) županiji.

Analiza IJF-a pokazuje da su se osobito popravile općine Pašman, Prgomet, Privlaka (iz Vukovarsko-srijemske županije) te Zmijavci (s 0 na 5). Grad Otok te općine Budinščina, Ferdinandovac, Gradište i Podcrkavlje bilježe skok s 1 na 4. Također, ovo je treća godina zaredom kako svi gradovi objavljuju barem jedan dokument, no i dalje su izuzetno netransparentni Križevci (s jednim), Hrvatska Kostajnica, Ilok, Senj i Trilj (s dva) te Belišće, Donji Miholjac, Kutjevo, Novi Marof, Obrovac, Opuzen, Orahovica, Vinkovci, Vrlika i Županja sa samo tri objavljena dokumenta. Nažalost, ističu u IJF-u, još uvijek postoje općine koje nisu objavile niti jedan jedini dokument, a u tu skupinu spadaju Galovac, Gorjani, Karlobag, Kolan, Podbablje, Sveti Filip i Jakov te Vrbje. Pritom se u analizi izdvaja činjenica da su Kolan i Karlobag bogatije općine, s 15.000 i 13.000 kuna godišnjeg prihoda po stanovniku. Sedamnaest je općina objavilo samo jedan dokument, a njih čak 33 samo dva dokumenta.

Premda su prosječni rezultati iz godine u godinu sve bolji, još uvijek 20 posto lokalnih jedinica (jedna županija, 13 gradova i 101 općina) ne objavljuje sva tri zakonom obvezna dokumenta (izglasani proračun, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna), a 41 posto (jedna županija, 37 gradova i 200 općina) ne objavljuje jedan ili oba dokumenta koje im Ministarstvo financija preporučuje objaviti (prijedlog proračuna i vodič za građane).

Autori ove analize IJF-a - Katarina Ott, Mihaela Bronić, Miroslav Petrušić, Branko Stanić i Simona Prijaković - osobito pohvaljuju Krapinsko-zagorsku, Šibensko-kninsku, Varaždinsku i Zadarsku županiju te gradove Buzet, Osijek, Pazin, Pulu, Rijeku, Slavonski Brod, Vodice i Zagreb, koji su u svim dosadašnjim ciklusima objavili svih pet proračunskih dokumenata.

"Tom činjenicom ne može se pohvaliti niti jedna općina, štoviše Općina Gorjani u svih šest dosadašnjih ciklusa nije objavila niti jedan jedini dokument", navode.

Dok je sve više kvalitetnih, preglednih i inovativnih mrežnih stranica lokalnih jedinica, još uvijek ima gradova, a pogotovo općina, s izrazito lošim, nepreglednim, nepretraživim, neažurnim i gotovo praznim mrežnim stranicama. Iako ni objava svih pet traženih dokumenata ne znači apsolutnu transparentnost, ona je ipak "prvi korak ka višim razinama proračunske transparentnosti koja će građanima omogućiti sudjelovanje u lokalnim proračunskim procesima". To uključuje uvid u potpune, točne, pravodobne i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih, stoji u analizi, građani se, uz ostalo, mogu angažirati i utjecati na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, "na odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji".