Obljetnica

Kako je uspio Ericsson Nikola Tesla

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.11.2019. u 14:54

AUTOR:

OBJAVLJENO:

3.11.2019. u 14:54

ARHIVA ENT

Kad se kaže da Ericsson Nikola Tesla obilježava 70 godina postojanja, treba istodobno upozoriti da i u globalnim razmjerima nema puno značajnih kompanija koje su preživjele posljednjih nekoliko, izrazito disruptivnih desetljeća u tehnološkom sektoru. Svoj rad Ericsson Nikola Tesla počeo je 1949. godine. U to vrijeme nije bilo jako neobično da velike kompanije, čak i one s izrazitom jakom konkurencijom, žive sedamdesetak godina. No, od tada do danas preživio je mali broj kompanija pokrenutih kada i ENT. Vremena su se promijenila, ENT je ostao. U pedesetim godinama prošlog stoljeća prosječni život američke kompanije izlistane kao sastavnice indeksa 500 bio je oko 60 godina. Danas kompanije koje su sastavnice indeksa S&P 500 prosječno ne mogu doživjeti ni 20 godina. Može se reći da umiru prije nego što postanu punoljetne. ENT je imao dugu, ali ne isključivo sretnu povijest. U tome je njegova najveća vrijednost. Preživio je najteže izazove promjena. U svojih 70 godina ostao je karakterističan po tome što su ljudi koji su ga vodili i njegovi zaposlenici pokazali izuzetnu sposobnost prilagođavanja i mijenjanja. Kompanija je ovih dana izdala posebnu monografiju posvećenu 70-godišnjici, čije prelistavanje šokira korjenitošću promjena kroz koje je ENT prolazio.

Prvi reklamni oglas

Stare fotografije i pričice iz povijesti svjedoče o pomalo nevjerojatnom putu kompanije koja je osnovana administrativnim rješenjem Ministarstva financija FNRJ 1949. godine te je startala sa stotinjak radnika i tri inženjera u proizvodnji ručnih telefonskih centrala. Tadašnji Tesla i tržište pokušavali su uspostaviti bliske odnose, o čemu svjedoči i prvi reklamni oglas s početka pedesetih godina prošlog stoljeća. Samo četiri godine kasnije broj zaposlenih se upeterostručio, usvojili su tehnologiju za automatske centrale i počeli učiti od Ericssona, s kojim su 1953. potpisali prvi licencni ugovor. Razvoj tehnologije za prometnu infrastrukturu, veliki izvozni poslovi u Rusiju, uvođenje automatske obrade podataka 1966. godine, proizvodnja automatskih telefonskih i telegrafskih centrala… samo su neki od detalja koji su obilježili prva desetljeća razvoja ENT-a, koji je vrlo rano prepoznao značenje ljudi i ulaganja u njih. Danas to ne zvuči kao velika stvar, ali 1965. zaposlenicima je bilo vrlo važno skraćivanje radnog vremena sa 48 na 42 sata. Iste su godine u Tesli kupili prvih 40 stanova za svoje radnike. Zamislite naslove kad bi to netko učinio u ovoj godini? No, i te zanimljive 1965., kada je na marginama zabilježen prvi štrajk nezadovoljnih radnika bravarije i galvanizacije zbog niskih plaća, u istoj su kompaniji mudro našli novca za prve tečajeve njemačkog i engleskog te tiskanje tvorničkog lista namijenjenog radnicima.

Možda je tajna dugovječnosti i u tome što Teslu nije posebno mazila službena politika, nego su se učili tržištu i izvozu davno prije prelaska u demokratski sustav s tržišnim natjecanjem. Primjerice, iste godine kad se Tesla simbolično mogao pohvaliti vrhuncem jedne izvozne ere kad su u Moskvi pustili u rad najveću telegrafsku centralu na svijetu, na domaćem dogovornom tržištu 13 od 17 velikih organizacija odlučilo se za nabavu zastarjele opreme Iskre z Kranja.

Povijest ENT-a je i povijest gradnje, preuređivanja, seljenja… Previše ih je za nabrajanje i opisivanje. Po ulaganjima u tehnološki razvoj i ljude ostao je prepoznatljiv i u sedamdesetima pa osamdesetima. Nastavila se i nit suradnje s Ericssonom. Jedan od najvažnijih najdugovječnijih Teslinih direktora, Petar Kovač, potpisao je 1977. proširenje licencnog ugovora s Ericssonom za proizvodnju potpuno elektroničkih telefonskih i telegrafskih centrala, pa iste godine počinje usvajanje najnovije generacije komutacija - digitalnih programski upravljanih sustava te sustava centraliziranog nadzora, održavanja i upravljanja mrežom. Bio je to zametak potpuno nove informacijsko-komunikacijske orijentacije kompanije koja je shvatila da se mora boriti s tehnološkim izazovima.

ARHIVA ENT
 

Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih tvornica je vrlo velika. Radi na 60.000 četvornih metara i ima 5200 radnika, od kojih je čak 660 visokoobrazovanih. I tada je to bilo jako puno. U pozadini tih zlatnih godina tvrtka je prolazila probleme s uvozom repromaterijala, morala je izraditi plan stabilizacije i štednje te prekvalifikacije radnika, a javno je mogla proslaviti isporuku opreme za Zimsku olimpijadu u Moskvi te fantastični poslovni uspjeh s centralama AXE 10 i AXB 20, koje su prodali u 70 zemalja svijeta. U drugoj polovici 80-ih uspjeli su se i probiti u Kinu, kod kuće su počeli graditi mrežu za mobilne pretplatnike, a u Berlinu su pustili u promet prvu digitalnu komutaciju u javnoj mreži DR Njemačke. Za desetak godina mnogo.

Organizacijski gledano, 1989. bila je vrlo uzbudljiva godina. Glasanjem je prihvaćen samoupravni sporazum kojim su dokinute radna organizacija i osnovne organizacije udruženog rada te je ENT postao normalno poduzeće u današnjem smislu riječi. I dok su u Tesli završili zagrebački digitalni prsten sa 283.000 pretplatnika, prvi su put međumjesno povezali dvije digitalne centrale u Rusiji te su zaposlenicima omogućili klizno radno vrijeme, a tada jakoj organizaciji Eurovizije isporučili su posebnu digitalnu centralu.

Stigla je 1991., a s njom i problemi i prilike: istodobno je puklo devizno tržište, ali je u ENT-u s ondašnjim Hrvatskim poštama i telekomunikacijama potpisan dotad najveći ugovor u povijesti za 250 komutacijskih objekata - ukupne vrijednosti 100 milijuna dolara. Već sljedeće godine stiže nova faza suradnje s Ericssonom, dogovoren je nov veliki posao u Rusiji, a tehnološke promjene prisilile su kompaniju na dramatično smanjivanje broja zaposlenih. Problemi, izazovi, uspjesi… išli su ruku pod ruku.

Novi svemir

Dok je znatan dio Hrvatske još bio okupiran, Tesla u Moskvi pušta u rad novi međunarodni telekomunikacijski kompleks, a s HPT-om dogovara 280.000 priključaka i niz drugih ugovora za isporuku opreme.

Godinu 1993. obilježila je i privatizacija: Hrvatski fond za privatizaciju izdao je rješenje o pretvorbi te se krenulo u prodaju polovice dionica zaposlenicima, a već 1994. godine oglasili su prodaju druge polovice dionica, koju je za 70 milijuna njemačkih maraka kupio Ericsson, stari i dobro poznat dotadašnji licencni partner.

Može se reći da je sljedećih nekoliko godina obilježeno patronatom Ericssona, koji je omogućio preživljavanje ENT-a, a onda je u drugoj polovici devedesetih ENT ušao u biznis mobilne telefonije. Jedna stara tvornica kao da je ušla u novi svemir ICT-a u kojem, kao u kvantnoj fizici za razliku od one “obične”, vrijede složenija, drugačija i nadasve zahtjevnija pravila igre kad je riječ o znanju baš kao i po pitanju standarda korporativnog upravljanja.

Teško je procijeniti što je presudilo da ENT postane jedan od dominantnih igrača u razvoju mobilne infrastrukture i naprednih mreža, ali čini se da je na tom putu prilično dobro poslužio ugovor s Vipnetom 1999. godine za, pa može se reći, praktički sve bitno što je drugoj najvećoj mreži u Hrvatskoj bilo nužno za rad. Istodobno su i s HT-om dogovorili lijep posao, a u promijenjenoj Rusiji tada su već potpisali ugovor i s privatnim operaterom za isporuku Intelligent Networka.

- 2013. U FOTOGRAFIJAMA CROPIX-A -
Zagreb, 290813.
Gordana Kovacevic, predsjednica Ericssona Nikole Tesle.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX

Gordana Kovačević, predsjednica Ericssona Nikole Tesle

 

Čini se da se nakon te godine moglo reći da je ENT našao svoj novi put, na kojem je i danas, samo što se danas više ne govori o starom dobrom GSM-u, nego o razvoju najnovijih 5G mreža koje će postati nova komunikacijska infrastruktura podjednako društva, starih i novih biznisa. Taj novi put primorao je ENT da postane kompanija temeljena na ljudskom kapitalu i znanju.

Na tom su se putu strelovito redala nova rješenja i novi poslovi - rješenje za multimedijske poruke za VIP (sjećate li se još MMS-ova), prvo rješenje za širokopojasni internet u Rusiji, UMTS mreža, EDGE tehnologija… S time da se pri ovom govori o prvoj polovici dvijetisućitih. ENT se našao u biznisu u kojem si više nije mogao priuštiti da kasni za drugima. Jedan od temelja takve kompanije, koja si ne smije priuštiti kašnjenje, svakako je Razvojno-istraživački centar, koji je još 2005. godine zaposlio svojeg 500. stručnjaka. On je do danas samo rastao te se ENT danas ponosi najvećim razvojnim centrom u zemlji s više od 1500 stručnjaka od ukupno 3200 koliko ih danas radi u ENT Grupi.

Od druge polovice dvijetisućitih ENT je već duboko na teritoriju kojim laici moraju putovati s ICT pojmovnikom ako žele razumjeti sve natpise: ENT s HT-om radi transmisijske optičke sustave, u zemlji i inozemstvu ugovara GSM mreže i UMTS sustave kao na traci, u Gruziji uvodi IPTV tehnologiju, ozbiljno ulazi u područje e-zdravstva, a počinje se razvijati i Smart City sustave.

Budućnost se zove 5G

Gdje je ENT danas?

S visokom dozom sigurnosti može se reći da ENT u svojim laboratorijima razvija svijet budućnosti koji može implementirati u svakoj telekomunikacijskoj kući, javnoj ili privatnoj instituciji, privatnoj ili javnoj infrastrukturi, poduzeću, vašoj kući ili, pak, vašem dvorištu. Razvoj 4G rješenja nadograđuje najnovijim 5G rješenjima. Radi se o brzinama veze koje omogućavaju potpuno drukčije modele javnih usluga i biznisa. U tom vizionarskom pogledu prema naprijed sve ove godine ENT uspijeva vrlo kvalitetno kontrolirati troškovnu odnosno operativnu učinkovitost i sve to u znaku jedne žene - Gordane Kovačević, koja je predsjednica kompanije već 15 godina, gotovo onoliko koliki je prosječni životni vijek tvrtke listane među S&5 500.

ARHIVA ENT
 

ENT je ponajviše dokazao da je njegovu budućnost nemoguće predvidjeti. Najviše se klade na 5G, ali na toj osnovi kreću smjerom energetske učinkovitosti, zelenih ICT rješenja, kružne ekonomije… Što su nove ENT-ove centrale ili nove mobilne mreže? Tko će ga znati.

70 godina u 25 natuknica

1949. Tvornica je počela raditi u Palmotićevoj

August Adam imenovan prvim direktorom poduzeća “Nikola Tesla”. Na funkciji ostaje do 1951.

1951. Petar Kovač postaje generalni direktor tvornice, a kasnije i predsjednik Poslovnog odbora poduzeća. Na čelu tvrtke ostaje sljedećih 30 godina

1953. Proizvodnja se seli u novu tvornicu u Krapinskoj

Potpisan je prvi ugovor za proizvodnju “crossbar” telefonskih sustava

1955. Počinju proizvoditi Ericssonov sustav s koordinatnom sklopkom

1958. Prvi veliki izvozni posao

1963. Osnivaju vlastiti istraživački centar

1974. Kreće proizvodnja poluelektričnih SPC centrala

1981. Počinje proizvodnja AXE centrala za što je potpisan licencni ugovor s Ericssonom

Marijan Crnjak imenovan generalnim direktorom poduzeća “Nikola Tesla”. Na položaju do 1993.

1990. Prvi komercijalni mobilni poziv u Hrvatskoj preko NMT mreže

1993. Milivoj Pejković dolazi na mjesto generalnog direktora. Na funkciji ostaje do 1995.

1995. Nikola Tesla postaje dioničarsko društvo Ericsson Nikola Tesla

Olof Sjöstedt postaje predsjednik Ericssona Nikole Tesle. Na položaju ostaje do 1998.

1998. Prvi GSM ugovor

Ake Enell imenovan predsjednikom Ericssona Nikole Tesle. Dužnost obnaša do 2004.

2001. Prvi demo UMTS poziv u Hrvatskoj na 3G roadshowu

2003. Prvi UMTS poziv preko ENT opreme

2004. Gordana Kovačević postaje predsjednica Ericssona Nikole Tesle i prva žena na čelu kompanije. Na dužnosti ostaje sve do danas.

2007. Integrirani sustav zdravstvene zaštite

2012. Prva LTE mreža u RH bazirana na ENT opremi

2017. Sustav katastra i zemljišnih knjiga - informacijsko rješenje ENT-a

2018. ENT prvi demonstrirao 5G mrežu u Hrvatskoj