Projekt Slavonija

Kako će iskustvo najinovativnije i najrazvijenije regije u Italiji pomoći Slavoniji

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

5.7.2019. u 15:53

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

5.7.2019. u 15:53

Nova Gradiska, 150419
VIII. sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Uvodno se okupljenima obratio predsjednik Vlade Andrej Plenkovic, a potom je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolusic i ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Zalac predstavili dosadasnje rezultate Projekta Slavonija.
Na fotografiji: predstavnica Svjetske banke Elizabetta Capannelli.
Foto: Emica Elvedji / CROPIX
Emica Elvedji / CROPIX

Predstavnica Svjetske banke Elizabetta Capannelli

Promjene u Slavoniji već su se dogodile, smatra direktorica ureda Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Elisabette Capannelli, a kao ključna područja razvoja te osiromašene regije navodi poljoprivredu, informacijsko-komunikacijsku tehnologiju, suradnju sveučilišta, te inovacije.

- Poduzimaju se i napori na unaprjeđenju poslovnog okruženja, reformi obrazovanja na svim razinama, a to bi sve trebalo doprinijeti razvoju Hrvatske, pa tako i Slavonije - kazala je Capannelli na konferenciji u Zagrebu koja je okupila stručnjake i dionike projekta Slavonija, Baranja i Srijem. Kao poseban iskorak izdvaja dobru suradnju koju je Vlada uspostavila sa svim relevantnim akterima u Slavoniji i šire.

Prije točno godinu dana Ministarstvo regionalnog razvoja je potpisalo trogodišnji ugovor o tehničkoj pomoći sa Svjetskom bankom koja je dana za provedbu projekta Slavonija, Baranja, Srijem.

U realizaciju tog projekta od velike pomoći trebalo bi biti iskustvo talijanske regije Emilia-Romagna. U njoj živi 4,4 milijuna stanovnika i smatra se najinovativnijom i najrazvijenijom regijom u Italiji koja ujedno drži vodeće mjesto u Europi po povlačenju sredstava iz fondova EU-a. Sjedište je nekoliko najpoznatijih poduzeća u Europi, među kojima su Ferrari, Lamborghini, Maserati, Ducati i Barilla, a u poljoprivredno-prehrambenom sektoru ističu se sir Parmigiano Reggiano, balsamico ocat i Prosciutto di Parma. Osim što se u regiji nalaze sjedišta svjetski poznatih tvrtki, prof. Patrizio Bianchi, regionalni ministar za europske politike, obrazovanje, stručno usavršavanje, akademska istraživanja i rad vlade regije Emilia-Romagna, je kazao i da je regija vrlo uspješna u održavanju javno-privatnog dijaloga s partnerima na tržištu rada.

- Uspješno povlači sredstva iz fondova Europske unije iz više operativnih programa te usmjerava javna ulaganja u razvijen sustav inovacija koje proizlaze iz sveučilišta i istraživačkih ustanova u toj regiji - kazao je Bianchi, dodajući kako postaje i jedno od čvorišta velikih podataka (Big Data) za Europu s ciljem da postane Podatkovnom dolinom Europe. Kao preporuke za snažniji razvoj Slavonije i Hrvatske on navodi ulaganja u ljude, odnosno njihove vještine, kroz stručna osposobljavanja, zatim ulaganja u istraživanja koja su primjenjiva u poljoprivredi, a savjetuje i veće otvaranje ekonomije, odnosno internacionalizaciju.

Zahvaljujući suradnji uspostavljenoj s tom regijom, kazala je Capannelli, stvorena je "izvrsna prilika za doprinos uspjehu projekta Slavonija, Baranja i Srijem".

- Od regije Emilia-Romagna mnogo se toga može naučiti o inovacijama, prehrambeno-prerađivačkom sektoru, sektoru informacijskih tehnologija te mreži njezinih sveučilišta i znanja - rekla je voditeljica Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.

Da će razmjena iskustva s talijanskom regijom Hrvatskoj biti u velike koristi, naravno, smatra i Gabrijela Žalac, ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU. Prema njenim riječima, u planu je i posjet predstavnika hrvatske lokalne i regionalne samouprave, razvojnih agencija, kao i privatnog sektora toj talijanskoj regiji, kako bi se iz primjera dobre prakse vidjelo što se može primijeniti na području Slavonije, Baranje i Srijema.

Na projektu Slavonija, kazala je Žalac, dosad je definirano pet vertikalnih sektora, a to su drvna industrija, proizvodnja hrane, informacijsko-komunikacijske tehnologije, metaloprerađivačka industrija i turizam. U pripremi su projektni prijedlozi koji će iz fondova EU biti financirati već u ovoj financijskoj perspektivi. U suradnji sa Svjetskom bankom pripremljeno i pet horizontalnih projektnih prijedloga, a odnose se na inovacije, privlačenje stranih investicija i druga područja koja su važna u kontekstu ljudskog kapitala, koji se smatra ključnim za projekt.

Na pitanje novinara jesu li već uočeni neki poželjni modeli iz talijanske regije, ministrica je izdvojila pametnu specijalizaciju, konkretno u automobilskoj industriji, za koju kaže da nije primjenjiva samo na Slavoniju, već na cijelu Hrvatsku.

Govoreći o autoindustriji, Žalac je kazala kako su već usporedili ono što se radi u talijanskoj regiji s "s onim što se razvija enormnom brzinom kroz tvrtku Rimac Automobili, a što će sigurno biti preteča za razvoj za sljedeće razdoblje". U području Panonske Hrvatske Žalac vidi i dobre šanse za sektor bioekonomije, za koji se pripremaju veliki projekata koji će se financirati iz fondova EU-a.

U taj kraj je usmjereno 18,7 milijardi kuna, a posljednje dvije i pol godine već je ugovoreno 10,3 milijarde kuna različitih projekata koji će pridonijeti revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema u svakom smislu. Kako je istaknula Žalac, to su najveća ulaganja u Slavoniju do sada, a u suradnji sa Svjetskom bankom unaprijedit će "poljoprivredu, obrazovanje, istraživanje i razvoj, poduzetništvo, zdravstvo, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, promet i energetiku tog područja”.