Vlada status quo

Još ništa nije riješeno, prijeti gašenje autobusnih linija: Pet županija je najugroženije

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.1.2020. u 12:15

AUTOR:

OBJAVLJENO:

13.1.2020. u 12:15

Rijeka, 210114.
Na autobusnom terminalu Delta predstavljeni su preinaceni autobusi koji sada za pogonsko gorivo koriste smjesu dizela i ukapljenog naftnog plina (UNP) te mini busevi na stlaceni prirodni plin (SPP). Predstavljanju su prisustvovali ministar zastite okolisa i prirode Mihael Zmajlovic, direktor Autotroleja Zeljko Smojver, gradonacelnik Rijeke Vojko Obersnel i direktor Fonda za zastitu okolisa i energetsku ucinkovitost Sven Muller.
Foto: Tea Cimas / CROPIX
Tea Cimas / CROPIX

Ilustracija

Nerentabilne autobusne linije u županijskom i međužupanijskom prijevozu nisu ugašene, no problemi hrvatskih privatnih autobusera nisu riješeni i većina ih čeka potpisivanje ugovora sa županijama, pitajući se imaju li one dovoljno novca za održavanje tih linija.

Predsjednik Udruge autobusnih javnolinijskih prijevoznika Hrvoje Meštrović, čiji članovi obavljaju 80 posto županijskog autobusnog javno linijskog prijevoza u RH, rekao je da su zasad sve opcije otvorene, pa je i dalje moguće gašenje nekih nerentabilnih linija.

Naime, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture tek je 29. studenoga prošle godine donijelo Pravilnik o obavljanju usluga javnoga linijskoga prijevoza putnika, a istek zakonskog roka za sklapanje ugovora s privatnim autobuserima bio je dan kasnije, 30. studenoga.

U Pravilniku su ovlast i odgovornost oko sklapanja ugovora s autobuserima za održavanje linija u županijskom i međužupanijskom prijevozu prebačene na županije.

"Svaki se prijevoznik sada pojedinačno dogovara s predstavnicima županija. U svim su županijama, istina, pokazali dobru volju da se linije održe, ali pitanje je što će biti za mjesec ili dva. Mi zaista ne znamo imaju li županije dovoljno novca za održavanje tih linija i što će se događati u bliskoj budućnosti. Nadamo se najboljem ishodu", kaže Meštrović.

Dodaje kako županije nastoje riješiti problem, jer ne žele ukidanje linija. Pretpostavlja da bi ugovori na području Zagrebačke županije mogli biti potpisani do početka ožujka. Želi da se privatnim autobuserima otvore EU-ovi fondovi jer bi to, naveo je, bitno popravilo stvari.

Imaju li županije novca?

I direktorica Udruge prometa Hrvatske udruge poslodavaca Ana Falak strahuje da županije, pogotovo siromašnije, neće imati dovoljno novca za subvencioniranje nerentabilnih autobusnih linija.

"Nema previše pomaka, trenutno vlada status quo. Odgovornost je prenesena na manje jedinice, ali pitanje je imaju li one dovoljno resursa za potpisivanje ugovora sa autobuserima. Prema mojim informacijama, neki su prijevoznici već potpisali ugovore sa županijama, a drugi su u pregovorima", rekla je Falak. Ni ona ne zna kako će se situacija razvijati za mjesec ili dva. Može, navela je, proći sve u redu, a moguće je i gašenje nekih linija.       

HUP je još jesenas upozorio da bi nerentabilne autobusne linije u županijskom i međužupanijskom prijevozu mogle biti ukinute.

Razlog je što autobusni prijevoznici nisu znali tko će im platiti razliku između aktualne i ekonomske cijene karte. Tada je autobuserima nedostajao spomenuti pravilnik kojim se definiraju uvjeti po kojima će obavljati javni linijski prijevoz putnika.

Javnolinijski prijevoznici prevezu 200 tisuća putnika dnevno, a njihovi ukupni godišnji gubitci u županijskom i međužupanijskom prijevozu, iznose oko 300 milijuna kuna. Od toga je 20 posto linija nerentabilno u vršnim satima, a 60 posto u izvanvršnim, pokazuju podaci HUP-a. 

Godišnji prihodi privatnih vlasnika autobusa iznose 364 milijuna kuna, odnosno 5,92 kune po prijeđenom kilometru, dok je njihova procijenjena ekonomska cijena 682,6 milijuna kuna tj 11,10 kuna po kilometru, kažu u HUP-u. Dodaju da za održiv javnolinijski prijevoz treba osigurati 318,5 milijuna kuna kroz ugovore o javnoj usluzi.  

Dođe li do gašenja nerentabilnih linija, najugroženija će biti područja Ličko-senjske, Primorsko-goranske, Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske i Požeško-slavonske županije te otoci i područja duž državne granice.

Iz HUP-ove Udruge prometa upozoravaju da bi to sigurno dodatno potaknulo iseljavanje s tih područja.