Tijekom prve polovine 2019. godine, 10 najvećih američkih banaka ostvarilo je čistu dobit više od dva i pola puta veću od europskih pandana istoga ranga, a taj se jaz produbljuje, utvrdili su u izvješću konzultantske tvrtke EY-u objavljenom ovog tjedna, a detalje iz kojeg je prenio dpa.
Zašto je to važno?
Brojke su uvijek bolno jasne, ne treba tu komentara. Neto dobit 10 najvećih financijskih institucija u Europi po vrijednosti imovine dosegnula je u prvih šest mjeseci ove godine ukupno oko 26,4 milijarde eura, što je gotovo šest posto manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. S druge je strane 10 najvećih američkih banaka ostvarilo gotovo 70 milijardi eura dobiti, što je 0,6 posto više u odnosu na prvo polugodište 2018. godine. Samo je banka JP Morgan prvih šest ovogodišnjih mjeseci zaključila s dobiti od oko 16,6 milijardi eura.
Što je šira slika?
Evo što kažu stručnjaci: Nakon financijske krize od 2007. do 2008. godine, na čijem je vrhuncu u rujnu 2008. propala američka banka Lehman Brothers, američka je vlada izravnim novčanim injekcijama priskočila u pomoć tamošnjim bankama.Mnogi ekonomisti smatraju da je ta pomoć osigurala relativno brzi oporavak američkog financijskog sustava, u usporedbi s onim u Europi.
Evo brojaka: prošle godine američke banke su zaradile 62% globalnih naknada investicijskih banaka (2011. godine 53%); 7 od 10 dolara u naknadama za spajanje je otišlo u SAD kao i 60% zarade u dioničkim provizijama. Postoji i drugi element priče: Dodatni je razlog za slabije profitne marže europskih banaka - pored izuzetno niskih kamatnih stopa u eurozoni - rascjepkanost europskog tržišta, s velikim brojem banaka koje se bore za klijente. I ovo je još jedan dokaz da EU nema dovoljno snažne tržišne igrače da se nosi sa SAD-om, a uskoro ni s Kinom. Bankarska unija, dozvoljavanje povezivanja velikih financijskih institucija, briga za snagu eura (američke banke dio svoje snage grade na snazi dolara).