Je li recesija u Europi neizbježna? 'Očekujemo pad gospodarstva između dva i 2,5 posto'

Iako još uvijek ne postoje potpuni podaci o tome koliku će štetu širenje koronavirusa prouzrokovati, kao niti koliko će ona trajati, svi znakovi ukazuju na to da će Europa pasti u financijsku krizu.

Pandemija je, naime, zadala snažan udarac uslužnoj industriji koja čini tri četvrtine europske ekonomije i čiji je opstanak lani bio ključan da Europa ne padne u recesiju koju bi inače uzrokovao pad industrijske proizvodnje. Budući da aviokompanije otkazuju letove, vlade zatvaraju škole i proglašavaju opće karantene u državama, recesija se čini neizbježnom, smatraju Bloombergovi analitičari.

Činjenica jest da je Italija s preko 25.000 potvrđenih slučajeva najteže pogođena virusom, no on se brzo širi i drugim europskim gospodarstvima. Francuska je, osim što je proglasila karantenu, zatvorila sva poduzeća, trgovine i usluge koje nisu krucijalne za preživljavanje, a Španjolska je proglasila izvanredno stanje i karantenu. Njemačka se još uvijek nije odlučila za taj korak, no samo je pitanje vremena kada će. Berlin je najavio vlastite oštre mjere kako bi spriječio širenje. Uz zatvorene škole, kafiće i restorane, svi su sportski događaji otkazani. Irska vlada je, pak, otkazala sva javna okupljanja planirana za Dan sv. Patrika, milijune eura vrijedan praznik.

Kompanije poput Airbnba i British Airwaysa također mijenjaju svoje politike otkazivanja i vraćanja novaca. Iz njemačke Lufthanse najavili su kako će tražiti kredit od njemačke državne banke, a kao zadnje rješenje spasa te aviokompanije spominje se i državno kupovanje njenog udjela.

Već su smanjene sve prognoze ekonomskog rasta u Europi te sve veći broj zemalja, iako njihove vlade obećavaju trošenje milijardi kako bi spasile kompanije i kućanstva, vidi recesiju kao najizgledniji scenarij za prvu polovicu godine, a slično prognoziraju i europski službenici.

Takva predviđanja zapravo ne čude budući da je u samo nekoliko tjedana svijet preokrenut naopačke. Središnje banke prisiljene su na ublažavanje monetarnih politika. Čak je i Njemačka koja je inače nesklona deficitu najavila kako će potrošiti koliko god je potrebno kako bi se borila s ekonomskim posljedicama koronavirusa.

Još se uvijek čeka odgovor Europske unije, odnosno njihove mjere kojima bi se izbjeglo da udarci s kratkoročnim padom postane dugoročni potop ekonomije. Ključno je, piše Bloomberg, pomoći kompanijama da pokriju troškove i prežive smanjenje novčanog toka dok se situacija ne popravi.

- Želimo spasiti kompanije i što je više moguće radnih mjesta kako bi izbjegli trajnu štetu gospodarstvu – rekao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije.