Sraz titana

Je li izgledan razvod SAD-a i Saudijske Arabije? Obje strane riskiraju gubitak milijardi

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

20.10.2018. u 8:34

AUTOR:

  • Filip Pavić

OBJAVLJENO:

20.10.2018. u 8:34

Ahmed Jadallah/File Photo / Bandar Algaloud/Courtesy of Saudi Royal Court / Murad Sezer / Reuters

Rafinerija nafte Res Tanura, saudijski kralj Salman i vrata saudijske ambasade u Turskoj

Porast napetosti u odnosu SAD-a i Saudijske Arabije razotkrio je zamršeno klupko geopolitičkih interesa. Američki predsjednik Donald Trump i saudijski princ nasljednik Mohamed bin Salman stišću mišiće, kako to običaj već nalaže, ali po svemu sudeći, za otvoreni sukob, ulozi su previsoki, a posljedice jednako poražavajuće za obje strane. Naime, brak tih dviju, donedavno "prijateljskih" zemalja premrežen je dogovorima i ugovorima vrijednima milijarde dolara. Koliko je razvod izvjestan i tko bi izašao kao pobjednik, a tko kao gubitnik, teško je pretpostaviti.

Prije tjedan dana, pod pritiskom javnosti, Trump je nevoljko Rijadu uputio upozorenje da ih čeka “ozbiljna kazna” ako su upleteni u ubojstvo i mučenje novinara Jamala Khashoggija, inače državljanina SAD-a i istaknutog kritičara vlasti Saudijske Arabije, koji je prije dva tjedna nestao u saudijskom konzulatu u Istanbulu. Saudijci su na to, pak, ceremonijalno odgovorili da su “na svaku akciju spremni odgovoriti akcijom” i objavili popis sankcija kojima bi "poklopili" SAD.

Nafta je logična poluga moći Saudijske Arabije. Saudijci su ju prije dva dana, očekivano, i iskoristili. Zaprijetili su SAD-u, između ostalog, podizanjem cijena nafte s trenutnih 80 dolara po barelu do čak 100 ili 200 dolara. Taktika je to kojom se Saudijci služe već desetljećima, ali situacija se u globalnoj naftaškoj areni u zadnje vrijeme dobrano promijenila. SAD je od ove godine zauzeo tron globalnog proizvođača nafte iz škriljevca. Iako Saudijska Arabija još uvijek ima znatan utjecaj na članice OPEC-a, povećanjem cijene barela, piše CNN, zapravo bi si pucali u nogu.

Ohrabrili bi nove investicije SAD-a u naftni škriljevac, obnovljive izvore energije i električna vozila. S druge strane, uvoz saudijske nafte u SAD još uvijek nije zanemariv pa se ni Trump ne može posve opustiti. Drugi su najveći dobavljač nafte za SAD, nakon Kanade, s gotovo milijun dostavljenih barela dnevno i čine 9 posto ukupnog američkog uvoza. Također, u slučaju da Saudijci zaista "nabiju" sankcije SAD-u, Trump bi bio prisiljen pronaći drugi izvor crnog zlata. No, kome se obratiti? Možda Venezueli, pokidanoj političkom i ekonomskom krizom, Iranu kojemu idući mjesec slijede upravo američke sankcije na naftu ili Kini s kojom su u trgovinskom ratu?

IPO Armaca

Bez obzira na ishod, cijela naftna gungula jasan je signal Saudijcima da pod hitno moraju diversificirati svoje gospodarstvo. Velike nade položene u Aramco, naftnog giganta u državnom vlasništvu, koji bi na burzu trebao izaći svaki čas, nisu dovoljne. Iako bi to bio najveći IPO u povijesti, kažu stručnjaci. Prema riječima samog princa, Aramco je procijenjen na čak 2 bilijuna dolara, a izlistali bi tek 5 posto dionica tvrtke. Međutim, već dvije godine Saudijci odgađaju taj potez, a posljedice koje će na taj IPO imati "slučaj Khashoggi" tek će se pokazati. Osim naftnog biznisa, jedini priključak Saudijske Arabije s drugim granama gospodarstva je na Javnom investicijskom fondu Saudijske Arabije (PIF).

Preko njega Saudijci su do sada u američke startupe i tvrtke poput Ubera, uložili gotovo 5 milijardi dolara. Da imaju nešto snage na američkom tržištu govori i činjenica da su bili najizgledniji potencijalni ulagači u Teslu, nakon što je šef Elon Musk najavio povlačenje s burze. Ubrzo su odustali i uložili milijardu dolara u Teslinog rivala, Lucid Motors.

Vision 2030

Međutim, sve je to zanemarivo u usporedbi s velikim planom princa bin Salmana pod nazivom Saudi Vision 2030 koji sada stoji na oštrici. Projekt je to astronomske vrijednosti, The Verge čak navodi cifru od ukupno 2 bilijuna dolara, kojim bi se do 2030. godine Saudijska Arabije posve modernizirala, tehnološki, energetski i društveno. Idući su tjedan na konferenciji “Davos in Desert” Saudijci trebali predstavili taj svoj plan i potencijalno dovući strane investicije kao podršku. No, optužbe za ubojstvo novinara već su počele uzimati danak jer su uzvanici, jedan po jedan, počeli otkazivati svoje dolaske. Između ostalih, Stephen Mnuchin, američki tajnik Ministarstva financija i Jamie Dilon, izvršni direktor JP Morgana.

S druge strane, štošta za izgubiti ima i SAD, ali i Donald Trump. Saudijska Arabija je drugi najveći uvoznik oružja na svijetu, nakon Indije, a 61 posto uvoza dolazi iz SAD-a. Na tom je tragu i prošlogodišnji dogovor Trumpa i saudijskog princa o kupovini oružja i povezane tehnologije vrijedan 110 milijardi dolara. Saudijci su, naime, potpisali multimilijunske ugovore s američkim energetskim tvrtkama i proizvođačima vojne tehnologije kao što su Lockheed Martin, Boeing, General Electric i ExxonMobil. Budući da su to tvrtke koje zapošljavaju puno ljudi, a Trump je i svoj politički kredo postavio na otvaranje i zadržavanje američkih radnih mjesta, razrješenje tog ugovora značilo bi za Trumpa gubitak novca, radnih mjesta i političkih poena.