Dugo je i trajalo

Izmjenama Zakona o kreditnim institucijama banke opet aktiviraju "crne liste"

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.1.2020. u 8:21

AUTOR:

OBJAVLJENO:

28.1.2020. u 8:21

Split, 190814.
Ilustracije iz Splitske banke.
Foto: Marijo Basic / CROPIX
Marijo Basi / CROPIX

Ilustracija

Vlada je prošli tjedan omogućila ponovno legalno pokretanje Hrvatskog registra obveze po kreditima (HROK),  svojevrsne "crne liste" korisnika bakarskih usluga, koji je prestao s radom u svibnju 2018. Tog 25. svibnja 2018. je odlučeno da se kreditna izvješća za fizičke osobe neće izrađivati do daljnjega, a razlog tome je bila neusklađenost rada HROK-a s Općom uredbom Europske unije o zaštiti podataka(GDPR). Potom je 27. kolovoza prošle godine Hrvatska udruga banaka objavila kako "nakon usklađivanja GDPR-om banke nastavljaju s djelomičnom razmjenom podataka o građanima, i to samo za klijente koji nisu ispunili svoju dospjelu obvezu u roku".

Jednako tako je rečeno kako će se ta razmjena podataka obavljati pomoću informatičkog sustava pod nazivom DOR sustav, u okviru HROK-a d.o.o.". Međutim, Vlada je prošlog tjedna u saborsku proceduru uputila prijedloge izmjena i dopuna zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i o kreditnim institucijama, koji su dio akcijskog plana za ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II) i bankovnu uniju, a koja omogućava potpunu razmjenu podataka o klijentima putem HROK-a.

Naime, u članku 61. Zakona o kreditnim institucijama navodi se kako „HNB može odlučiti prikupljati informacije, uključujući i osobne podatke, od osoba koje su na temelju ovoga Zakona ovlaštene pružati bankovne usluge na području RH i organizirati razmjenu informacija za potrebe zaštite od kreditnog rizika i upravljanja kreditnim rizikom“. Zatim se ističe i kako su banke u svrhu procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom, dužne „na zahtjev razmjenjivati informacije, uključujući osobne podatke koji se odnose na ili su u vezi s njihovim klijentima s drugim kreditnim institucijama“. Podaci i informacije moći će se razmjenjivati najdulje četiri godine od dana kada je obveza u potpunosti podmirena, a „razmjena informacija i osobnih podataka može se odvijati i posredstvom pravne osobe koja prikuplja i razmjenjuje podatke između kreditnih i/ili financijskih institucija“, stoji u članku 61. Uz to se ističe i kako će HNB donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje načine i uvjete prikupljanja informacija za potrebe zaštite od kreditnog rizika i upravljanja kreditnim rizikom.

Ove zakonske izmjene, dakle, ako je Vlada za njih dobila zeleno svjetlo od Europske komisije, omogućavaju poštivanje Opće uredbe o zaštiti podataka Europske unije (GDPR) i razmjenu osobnih podatak klijenata banaka u svrhu ocjene kreditnog rizika klijenata. A to znači i da banke mogu vrlo brzo opet u cijelosti aktivirati HROK.