Buđenje tržišta kapitala

Izlaskom HEP-a i Hrvatske pošte na Zagrebačku burzu povećala bi se kvaliteta upravljanja

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.12.2018. u 11:12

AUTOR:

OBJAVLJENO:

12.12.2018. u 11:12

Zagreb, 181110.
Prostori Zagrebacke burze u ulici Ivana Lucica.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX

Prostori Zagrebačke burze

U nastojanju da istodobno probudi tržište kapitala i poveća kvalitetu upravljanja u hrvatskim tvrtkama, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) ne ustručava se pozvati državu, politiku i Vladu na privatizaciju velikih javnih poduzeća putem inicijalne javne ponude na Zagrebačkoj burzi.

- Visoka razina transparentnosti osobito je važna kad se radi o državnim poduzećima jer je javnost itekako zainteresirana za njihovo poslovanje. Stoga bi s uvrštavanjem takvih društava na Burzu veća razina transparentnosti za njih postala obvezna, a javnost bi bila obaviještena o svim bitnim aspektima njihova poslovanja.

Mogućnosti

Dodatno, otvorile bi se i različite mogućnosti za njihovo financiranje. Naime, ako bi, primjerice HEP, Hrvatska pošta ili slično državno poduzeće uvrstilo svoje vrijednosne papire - bilo vlasničke, bilo dužničke - na uređeno tržište Zagrebačke burze, isto to društvo bilo bi obvezno objavljivati godišnje, polugodišnje i kvartalne financijske izvještaje znatno ranije nego što to čini sada, kada ih objavljuje samo u registru Financijske agencije. Jednako tako, takva bi društva morala objavljivati i druge informacije važne za poslovanje i dioničare - rekli su nam u Hanfi.

Podsjetimo, posljednji se put takva informacija u politici pojavila u nakani da se novac potreban za renacionalizaciju Ine prikupi, barem djelomice, od privatizacije 25 posto Hrvatske elektroprivrede putem inicijalne javne ponude na Zagrebačkoj burzi, ali je Vlada odustala od te ideje zbog frakcije u HDZ-u koja nije za privatizaciju HEP-a. Međutim, nema sumnje da bi takva privatizacija, koja bi ostavila većinsko vlasništvo državi, ali 25 posto dionica tvrtke ipak privatizirala putem službenog tržišta kapitala, dovela do povećanja kvalitete upravljanja tim kompanijama, ako ni zbog čega drugog, onda zbog veće transparentnosti poslovanja. Pogotovo ako Hanfa doista ozbiljno pristupi provođenju svih novih odredbi Zakona o tržištu kapitala te ako nastavi s novim kreativnim porezima koji će ga probuditi, ali i donijeti veće standarde korporativnog upravljanja.

 
Instrumenti

Upravo su, naime, svi događaji s Agrokorom pokazali da transparentnost tržišta, odnosno izdavatelja financijskih instrumenata na burzama, ima ključnu ulogu u osiguravanju zaštite ulagatelja te fer i urednog trgovanja financijskim instrumentima. Objava informacija o poslovanju uvrštenih poduzeća pozitivno utječe i na aktivnosti postojećih dioničara koji putem glavnih skupština, a na osnovu objavljenih informacija, mogu dodatno utjecati na uprave izdavatelja te dioničarskim aktivizmom zahtijevati poboljšanje poslovanja društava. Obveze objavljivanja informacija propisane su zakonima, a usto izdavatelji na Zagrebačkoj burzi moraju primjenjivati i Kodeks korporativnog upravljanja, odnosno njegove principe dobre poslovne prakse. Jednom godišnje izdavatelji objavljuju i izvještaj o tome u kojoj mjeri primjenjuju Kodeks te ako neki od principa ne primjenjuju, moraju objasniti zašto to ne čine. Primjena kodeksa korporativnog upravljanja, smatraju u Hanfi, podizanjem razine korporativnog upravljanja utjecala bi i na financijske pokazatelje tvrtki, kao i, dugoročno, na održivost njihova poslovanja. Nadalje, i ne manje važno, možda čak i najvažnije, društva čijim se vrijednosnim papirima trguje na tržištu moraju objavljivati povlaštene informacije. Europska Uredba o zloporabi tržišta, uvrštena u Zakon o tržištu kapitala, određuje da su povlaštene informacije one koje bi, kada bi bile objavljene, vjerojatno imale značajan utjecaj na cijene tih financijskih instrumenata.