Kakva će biti sezona 2020.?

Iz Europe stižu ozbiljna upozorenja: 'Gosti gube interes za Hrvatskom'

AUTOR:

  • Ružica Mikačić

OBJAVLJENO:

25.11.2019. u 12:10

AUTOR:

  • Ružica Mikačić

OBJAVLJENO:

25.11.2019. u 12:10

HANZA MEDIA

Iako se na domaćem terenu još uvijek mnogi vole zabavljati analizama uspješnosti turističke godine koja se bliži kraju, u Europi, iz koje očekujemo najveći dio gostiju, ona je već odavno prošlo svršeno vrijeme i pripreme za 2020. već naveliko traju.

A da bi ona bila uspješna, najvažnije je čuti i znati što nam gosti zamjeraju, čime su zadovoljni, kakve probleme u radu s hrvatskim turističkim sektorom imaju poslovni partneri iz inozemstva i što od nas očekuju iduće godine. Jer, o tome će najviše ovisiti njihova naklonost Jadranu. Zato smo o tome razgovarali s vlasnicima triju turističkih agencija iz Češke, Slovačke i Mađarske, čiji broj gostiju posljednjih godina u Hrvatskoj stagnira.

- Počeo sam u Hrvatskoj raditi 1992. godine kada sam prve goste doveo u Zadar, u hotel “Novi Park”, kada je tamo bila i vojska, ali nigdje nikoga od turista. Do Zadra smo s gostima putovali preko Paga i masleničkog pontona, nije bilo lako. Ali, danas imam oko deset tisuća gostiju godišnje i specijalisti smo za Hrvatsku - govori Jaroslav Medek, vlasnik agencije “Mediteran Travel” iz Praga, ističući da Češka ima 900 agencija koje se bave samo Hrvatskom i svi su specijalisti.

Hanza Media

Jaroslav Medek, vlasnik agencije Mediteran Travel

 

Siva ekonomija

Na pitanje zašto stagnira broj Čeha u Hrvatskoj, tvrdi kako on misli da broj Čeha pada samo u statistikama, ali je njihov broj konstantan, piše Slobodna Dalmacija.

- Danas puno Čeha govori kako oni imaju dugogodišnje prijatelje u Hrvatskoj kod kojih idu na odmor bez agencije i posredovanja, a ja mislim da je to siva ekonomija jer su u vikendicama „prijatelja“ pa ih zato nema u statistikama. 2019. je bila komplicirana, a 2020. bi mogla biti bolja kada bi Hrvatska ušla u Schengen, što je za naše goste jedan od ključnih momenata. Na slovenskoj granici stojite tri sata u špici, pa poslije toga i na hrvatskoj granici isto tako. Izgubi se cijeli dan u čekanju. Veliki problem je što nam hrvatski hotelijeri uvjetuju dolazak gostiju od subote do subote, a za 2020. sam prvi put vidio da su hotelijeri stavili da je dolazak gostiju na parking hotela dozvoljen iza 16 sati, a odlazak iz hotela u 10 sati. Tako gost koji putuje noću i dođe ujutro, nema gdje ni stati ni parkirati dok čeka ulazak u hotel. Čeh se neće okrenuti od Hrvatske, ali pitaju se zašto plate 200 eura za autocestu u Hrvatskoj ako je pola njezine dužine s ograničenjem od 100 km na sat - navodi Medek probleme našeg turizma.

Njegova kolegica iz Bratislave Eva Samborska, vlasnica agencije „Aquamarin“, također radi s Hrvatskom više od četvrt stoljeća, a kada je 1994. godine u hotel „Labinecu“ u Gradcu dovela oko 1500 gostiju, svi drugi hoteli i sindikalna odmarališta okolo njih bili su puni izbjeglica i prognanika.

Hanza Media

Eva Samborska, vlasnica agencije Aquamarin

 

- Interes Slovaka je svake godine sve manji za dolazak u Hrvatsku. Imali smo tradiciju dolazaka, Slovaci vole Jadran i nigdje na svijetu nemaju takve plaže i obalu. Na žalost, mlađa generacija to više ne osjeća tako. Oni traže jeftinije letove, noćni život, zabave. Hrvatske je njima skupa, jer im Turska, Tunis, Egipat nude puno jeftinije aranžmane i oni idu tamo. Mi to u poslu vidimo iz godine u godinu. Ove godine nam je najveći problem napravila slovačka država koja je donijela zakon da svaki poslodavac koji ima više od 50 zaposlenih, mora im dati vaučer za odmor u Slovačkoj u vrijednosti 250 eura. Za taj novac radnici mogu odmarati u Slovačkoj tijekom cijele godine, ići u toplice i odmarališta. Pada broj Slovaka u Hrvatskoj, a kako je standard dobar, puno Slovaka su vlasnici kuća i apartmana na Makarskoj rivijeri, oko Šibenika, Zadra... Provedu tu odmor, malo iznajmljuju drugim Slovacima i to je nama agencijama veliki problem - kaže dugogodišnja suradnica hrvatskih hotelijera.

- Naši gosti se jako žale na nemogućnost plaćanja karticom u Hrvatskoj. U trgovini još i mogu, ali većina restorana im to ne omogućava, kafići, barovi... Žale se gosti i na loša parkirališta i nedostatak mjesta gdje mogu sigurno ostaviti skupe automobile. Lani smo imali histeriju u Slovačkoj kad je u vašim medijima objavljeno da se pojavio morski pas, gosti su otkazivali putovanje, bili u panici je li taj pas pliva na makarskim plažama ili gdje. Stvarno ne znam zašto svake vijesti u Hrvatskoj ljeti moraju počinjati slikama kolona na autocesti? Pa to odbija goste. Kolone su svuda u Europi, ali to drugi ne potenciraju toliko kao vi. Iduća godina bit će jako teška za rad s Hrvatskom, jer hoteli su vam opet podigli cijene, a bankrotom “Thomasa Cooka” ostalo je puno mjesta po cijelom svijetu koje su sad preuzeli drugi turoperatori i oni ih nude za jako niske cijene. To će stvoriti problem i Hrvatskoj jer će konkurencija biti još jača - zaključuje Eva Samborska.

Dobar standard

Čini se da je schengenska granica najveći problem auto-gostima, jer ga i mlada turistička agentica Darai-Nagy Judith iz agencije “Smart Travel” iz Budimpešte odmah navodi kao minus Hrvatske.

Hanza Media

Darai-Nagy Judith iz agencije Smart Travel

 

- Najveći problem našim gostima je prijelaz granice koji je za Mađare predug i spor. Ne znam kada je plan da uđete u Schengen, ali za vaš turizam to bi bilo jako važno. Nama cestarine nisu visoke, Mađari se ne žale ni da ste u ugostiteljstvu skupi kad se dobije dobra kvaliteta. Ali nam se gosti žale kako imaju dojam da Hrvati o njima misle da su siromašni i gledaju ih podcjenjivački. Standard Mađara je jako dobar, oni putuju po cijelom svijetu, ali ne žele plaćati skupo nešto što realno ne vrijedi toliko. Ali, ono što je kvalitetno i dobro, nije im problem platiti. Naši gosti u Hrvatskoj iznajmljuju vile i borave u hotelima s 4 i 5 zvjezdica. Žele originalne doživljaje, rezerviraju jahte na Jadranu, biciklizam, kajaking, ronjenje, zip line... - nabraja Judith i nastavlja.

- Sve više gostiju nam se žali da im u restoranima na Jadranu ne žele primiti karticu za plaćanje. Nama je to problem jer smo naučili sve plaćati karticom. Riješite kartice i Schengen i bit ćete najbolji – vedro poručuje Judith turističkim radnicima.