Neumoljive brojke

Istraživanje pokazalo: Što je migrantska ruta bliže, interes za biznis je manji

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

24.11.2019. u 17:10

AUTOR:

  • Marina Klepo

OBJAVLJENO:

24.11.2019. u 17:10

Bihac, 221019.
Oko 1000 migranata jos uvijek je smjesteno u kampu Vucjak kod Bihaca.
Na fotografiji: Migranti u kampu.
Foto: Robert Fajt / CROPIX
Robert Fajt / CROPIX

Ilustracija

Učestali susreti s migrantima koji se žele domoći zapadne Europe ne utječu samo na svakodnevni život domaćeg stanovništva, nego i na njihovu spremnost da se bave poduzetništvom. Najnovije istraživanje EBRD-a pokazuje da izloženost tranzitnoj migraciji vrlo negativno utječe na spremnost lokalnog stanovništva da pokrene biznis ili da sami sebi osiguraju posao. S velikim migracijskim valom od prije četiri godine ta se želja značajno smanjila u odnosu na 2010. godinu, s 14 na 10 posto ispitanika.

Pored toga, što je područje udaljenije od migrantske rute, veća je i vjerojatnost pokretanja biznisa. Ako se udvostruči udaljenost od migrantske rute, pokazuje istraživanje, vjerojatnost pokretanja biznisa povećava se za 4,1 postotna poena, a samozapošljavanja za 3,4 poena.

“Ove procjene sugeriraju da je blizina migrantske rute i izloženost masovnim migracijama ‘statistički značajno povezana s poduzetničkom aktivnosti domaćeg stanovništva’”, stoji u istraživanju “Izloženost tranzicijskoj migraciji, javni stavovi i poduzetništvo među lokalnim stanovništvom”. U istraživanju je obuhvaćeno 706 mjesta u 18 zemalja srednje, istočne i južne Europe, uključujući i Hrvatsku, a različiti ispitanici su 2010. i 2016. trebali odgovoriti na pitanja poput jesu li ikad pokušali pokrenuti biznis te jesu li poslodavci, zaposleni ili samozaposleni. Analiza pokazuje da je pad poduzetničke aktivnosti u migrantskim područjima posljedica promjene pristupa riziku, percipirane političke nestabilnosti, kao i značajnog pada povjerenja u vladu.

Međutim, povjerenje u policiju je povećano. Istraživanje istodobno pokazuje snažno povećanje antimigrantskog raspoloženja, ali ne samo u područjima koja su locirana bliže migrantskoj ruti. Oni koji žive u udaljenim lokacijama, 15 do 90 kilometara od migrantske rute, nisu promijenili stav prema poduzetništvu u odnosu na 2010. godinu, ali jesu u odnosu na migrante; u posljednjem istraživanju više se njih izjasnilo da ne žele migrante za susjede. U tih šest godina malo se izmijenio i profil ispitanika; malo su stariji, bolje obrazovani, češće su oženjeni i imaju djecu, bankovni račun i auto, ali su i nezaposleni.