Loše prognoze

Inozemni dug na kraju prošle godine iznosio 40,9 mlrd kuna. U 2020. očekuje se njegov rast

AUTOR:

OBJAVLJENO:

14.4.2020. u 11:37

AUTOR:

OBJAVLJENO:

14.4.2020. u 11:37

Split, 240113 .
Novac, hrvatska kuna.
Ilustracija novcanica hrvatske kune.
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / CROPIX

Ilustracija, novčanice

Bruto inozemni dug na kraju 2019. godine iznosio je 40,9 milijardi eura, što čini 75,7 posto BDP-a, čime je nastavljeno njegovo smanjivanje koje traje od 2015. godine, no u ovoj godini analitičari očekuju njegov rast kao posljedicu krize uzrokovane koronavirusom.

"U ovoj godini, uslijed novonastale i neočekivane situacije vezane na pandemiju koronavirusa koja je prouzročila zastoj na globalnoj razini kao i u domaćem gospodarstvu, očekujemo pogoršanje pokazatelja vanjske ranjivosti Hrvatske. Uz povratak salda ne tekućem računu bilance plaćanja u negativan teritorij, prvi put od 2013. godine, očekujemo i porast bruto inozemnog duga u nominalnom i relativnom izrazu", kaže se u komentaru analitičara Raiffeisen banke (RBA).

ske aktivnosti uz visoke potrebe za financiranjem, dovesti do rasta inozemne zaduženosti svih ključnih sektora. Uz to, drže da će oporavak i ponovno pokretanje gospodarstva utjecati na porast udjela bruto inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu koji bi se mogao približiti razini od 90 posto.

"S druge strane, nastavak ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka kroz niske će kamatne stope djelomično ublažiti rast troškova inozemnog zaduživanja i tako djelovati u pozitivnom smjeru", kažu u RBA-u.

Što se tiče podataka za 2019., najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao je od smanjenja vanjske zaduženosti javnog sektora. Naime, na kraju prosinca bruto inozemni dug opće države iznosio 12,9 milijardi eura što je 1,1 milijardu eura manje u odnosu na isti mjesec 2018. (godišnji pad od 7,6 posto). Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja u prošloj godini rezultirali su smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu.

S podacima za prosinac 2019. potvrđen je prestanak  razduživanja ostalih domaćih sektora čiji je bruto inozemni dug krajem prošlogodišnjeg prosinca bio na razini od 16,7 što je ista razina kao i na kraju 2018. Pri tome je udio bruto inozemnog duga ostalih domaćih sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu porastao na 40,8 posto, s 39 posto na kraju 2018.

Bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka koji je krajem prošlogodišnjeg prosinca iznosio 3,9 milijardi eura, na godišnjoj razini se spustio za 136 milijuna kuna ili 3,3 posto. Pri tome je udio bruto inozemnog duga financijskog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu tek blago porastao na 6,6 posto, s 9,5 posto na kraju 2018. godine.