U kojem smjeru ide turizam

Imali bismo 1112 hotela više da su se širili brzo kao privatni smještaj

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.10.2019. u 15:40

AUTOR:

OBJAVLJENO:

2.10.2019. u 15:40

Valamar Collection Marea Suites, hotel s 5 zvjezdica u Porecu koji se otvara 8.6.2019.
Valamar Riviera

Porečki Valamar preuredio je staro apartmansko naselje u moderno turističko naselje Marea suites s pet bazena i obnovljenom plažom

Da je broj kreveta za 444.000 u posljednjih devet godina, umjesto u privatnom, narastao u hotelskom smještaju, Hrvatska bi danas imala 1112 novih hotela prosječne veličine 200 soba, a samo u 2019. godini domaći bi turizam dobio 183 nova hotelska objekta.

Računica je, naravno, na razini “što bi bilo kad bi bilo”, no iz Hrvatske udruge turizma, koja ju je izradila te predstavila u utorak, ističu da brojka prilično realno ilustrira ekspanziju koja se dogodila u privatnom smještaju, a koji, tvrde, više ne zaslužuje imati naziv “smještaj u domaćinstvu”.

Financijski efekti

- Prikladniji pojam bio bi nekretninski biznis s obzirom na to da ovo što se događa u Hrvatskoj više nema nikakve veze s nekadašnjim tipom privatnog smještaja, u kojem se smještaj doista pružao na mjestu prebivališta domaćina. Ilustracije radi, Hrvatska u ovom trenutku ukupno ima oko 1100 hotela, što najbolje pokazuje koliko je privatni smještaj rastao u proteklom desetljeću - poručio je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma koja je, u sklopu trećeg broja časopisa Turistički impuls napravila detaljan pregled situacije na tržištu privatnog smještaja, a dotaknula se i teme PDV-a, poslovanja hotelijera, kao i ostatka sezone.

Kad je u pitanju zimmer frei, HUT je izračunao i kakve bi financijske efekte 444.000 novih kreveta u hotelima imalo na domaći turizam: uzevši u obzir da hotelski gosti, u odnosu na one iz privatnog smještaja, dnevno na destinaciji troše 48 eura više, nerealizirana izravna potrošnja turista u razdoblju od 2010. do 2019. godine iznosi 28 milijardi eura.

Osim toga, istraživanja udruge ukazuju i na to da hotel sa 100 soba stvara 17 puta više radnih mjesta od 100 apartmana, generira devet puta više multiplikativnog efekta na ostatak gospodarstva te zauzima tri do sedam puta manje prostora.

Podaci su, pojasnio je Ostojić, izračunati na temelju statistike dvaju portala za kratkoročni najam, Airbnb-ja i Homeawaya, a oni iz Booking.coma nisu dostatni.

- Ipak, i ovo što smo prikupili pokazuje kako je na online portalima zabilježena stopa rasta volumena prodaje u privatnom smještaju od 12,4 posto, prosječna cijena rasla je 6 posto, a prihod u tom segmentu turizma dosegnuo je 2,03 milijarde eura - izjavio je Ostojić te, uz podršku konzultantice Sanje Čižmar, najavio kako od države očekuje da u skorije vrijeme krene u izjednačavanje poreznih opterećenja privatnih iznajmljivača u odnosu na poslovne subjekte koji se bave najmom.

Niža stopa PDV-a

- Mislimo da će ta mjera na kraju ići u nekom restriktivnom obliku i da će konačni efekti u proračunu, umjesto najavljenih 2 milijarde kuna, iznositi između 500 i 600 milijuna kuna. Naime, najavljeno je smanjenje stope na iznos od 13 posto isključivo za pripremu i posluživanje jela u ugostiteljstvu, što znači da je upitno hoće li se ona odnositi na cateringe i sve ostale koji se bave samo pripremom, ali ne i usluživanjem hrane - napomenuo je Ostojić.

- Čak i s uvođenjem ove međustope, Hrvatska će ostati u skupini zemalja s najvišim stopama PDV-a u turizmu, što će svakako utjecati na našu konkurentnost na tržištu - rekla je Čižmar. A ti su odnosi već sada nepovoljni s obzirom na to da je prema HUT-ovim podacima Turska po pitanju dolazaka u prvih sedam mjeseci ove godine, ostvarila rast od čak 14,11%.