Rad studenata od ove je godine skuplji oko dvije kune po satu, pa bi poslodavac koji zapošljava studente na mjesečnoj razini studenta mogao platiti i više od 300 kuna skuplje nego u prošloj godini.
Proizlazi to iz propisa o radu studenata, koji vrijednost sata studentskog rada vezuje uz minimalnu plaću, a koja je od ove godine 300-tinjak kuna veća nego lani.
Naime, prema Zakonu o obavljanju studentskih poslova i odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja, najmanja cijena rada studenata dobiva se tako da se prosječna minimalna plaća dijeli sa 160 radnih sati. U prošloj je godini minimalna plaća u bruto iznosu iznosila 3750 kuna, pa je minimalna satnica studenata bila 23,44 kune. No, od početka ove godine minimalna plaća u Hrvatskoj porasla je na 4062,51 kunu bruto, a posljedica toga je i skuplji rad studenata: studentska satnica, naime, od ove bi godine trebala iznositi 25,39 kuna u bruto iznosu. Odluku o tome još treba donijeti nadležno ministarstvo, no to je samo tehnička stvar. U konačnici, poslodavce će sat rada studenata sada stajati 1,95 kuna ili 8,3 posto više u bruto iznosu nego prije samo nekoliko dana.
Pomoćni poslovi
Iako cijena rada studenata raste, ona je i dalje gotovo upola manja od prosječne satnice u Hrvatskoj. Prema podacima državne statistike, u listopadu prošle godine prosječna je bruto satnica u Hrvatskoj iznosila 48,52 kune, što je 3,8 posto više nego u istom mjesecu godine prije, dok je prosječna bruto satnica u prvih deset mjeseci 2019. bila 50,54 kune ili 3,7 posto više nego u prvih deset mjeseci 2018. Ne čudi stoga da se mnogim poslodavcima isplati zapošljavati studente. Inače, studenti rade u brojnim djelatnostima, najviše ih je u trgovini, turizmu i ugostiteljstvu, no ima ih i u sektoru promocije, kao i u proizvodnji. Obično ih poslodavci zapošljavaju na pomoćnim poslovima.
- U ovom trenutku nemamo zaposlenih studenata, a povremeno ih angažiramo, uglavnom za sajmove - kaže Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave požeškog Spin Valisa, jedne od najznačajnijih hrvatskih tvrtki iz industrije namještaja.
Jelčić kaže da je zadovoljan kvalitetom rada studenata, ali upozorava da im često nedostaje praktično znanje. Izlaz iz te situacije vidi u uvođenju dualnog obrazovanja, u kojem će, osim teorije, naglasak biti i na usvajanju praktičnih vještina.
Udarac na konkurentnost
Iako smo kontaktirali i nekoliko trgovačkih lanaca, ni u jednom nam nisu htjeli govoriti što će za njihovo poslovanje značiti poskupljenje studentskog rada. U pojedinim su nam trgovačkim lancima samo rekli da ne zapošljavaju velik broj studenata, a oni koji za njih rade obavljaju pomoćne poslove.
Poskupljenje rada studenata za poslodavce znači i dodatni trošak. I dok su se na rast cijene rada poslodavci posljednjih godina već naviknuli, pa Jelčić kaže kako je u redu da onda poskupi i studentski rad, upozorava da bi to mogao biti dodatni udarac konkurentnosti tvrtki.
- Što je veći trošak rada to je manje prostora za investicije. Zato treba povećavati produktivnost - zaključuje Jelčić.
Omogućiti i rad stranih studenata
Do prije nekoliko dana u javnoj je raspravi bio Vladin prijedlog Uredbe o izmjeni Zakona o obavljanju studentskih poslova, kojom se dopušta i rad stranih studenata na školovanju u Hrvatskoj.
Vlada time pokušava riješiti problem zapošljavanja stranih studenata, koji je eskalirao krajem prošle godine. Po novom, pravo na rad imali bi svi studenti u Hrvatskoj, neovisno o tome čiju putovnicu imaju. Ista je praksa i u drugim članicama EU.