Mjere

HUB razmatra moratorij na otplatu kredita tvrtkama i građanima zbog koronavirusa

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.3.2020. u 15:44

AUTOR:

OBJAVLJENO:

10.3.2020. u 15:44

Zagreb, 150514.
Ilustracija hrvatske novcanice i kovanice.
Foto: Davor Pongracic / CROPIX
Davor Pongračić / Hanza Media

Ilustracija

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izvijestio je u utorak da se intenzivno radi na mjerama za olakšanje poslovanja tvrtki pogođenih koronavirusom, a razmatra se i moguće uvođenje moratorija na otplatu kredita tvrtkama i građanima, uz formiranje državne garantne sheme.

Predstavnici HUB-a sutra će održati sastanak s potpredsjednikom Vlade i ministrom financija Zdravkom Marićem, a u kontaktu su i s mnogim drugim bankarskim udrugama, poput onih u Italiji i Sloveniji.

Adrović tako izdvaja prijedlog talijanskih banaka tamošnjoj vladi o stvaranju državne garantne sheme za banke koje će produljivati ili odgađati naplatu kredita tvrtkama i stanovništvu koji su pogođeni zbog smanjenja ili prestanka poslovanja uslijed epidemije koronavirusa. Adrović kaže da će HUB nešto slično predložiti i hrvatskoj Vladi, a da tek treba vidjeti što ona o tome misli.

"Dakle, suština se sastoji u tome da bi banke bile u situaciji odgoditi na jedno vrijeme, od šest do 12 mjeseci, otplatu takvih kredita, a da ne moraju formirati nove rezervacije jer bi takav plasman bio pokriven državnom garancijom", pojašnjava Adrović.

Napominje da je HUB u kontaktu s HNB-om i da s njima razgovaraju o mogućim mjerama, a osim predlaganja produljenja rokova otplate postojećih kredita bez formiranja novih rezervacija, prestanka otplate glavnice uz plaćanje kamata na kredite tvrtki u problemima, između ostalog predlaže se i suspenzija najrigidnijih mjera, tako da ako dužnik 60-ak dana ne otplaćuje kredit ne bude degradiran.

Po uzoru na Sloveniju, Adrović predlaže i da HBOR kao domaća razvojna banka formira posebne kreditne linije koje bi posebice izvozu, ali i turističkom sektoru, omogućile da lakše prebrode nelikvidnost koja će se dogoditi zbog pada turističkog i svakog drugog prometa uslijed posljedica koronavirusa.

Adrović napominje da oko 14 posto hrvatskog izvoza otpada na Italiju, a od tog izvoza 65 posto ide u pokrajine pogođene koronavirusom. Slične brojke se odnose i na uvoz iz Italije, napominje Adrović.

Upozorava i na jačanje eura naprema kuni, napominjući da je HNB jučer intervenirao prodajom 387 milijuna eura bankama, uspjevši tako na neki način obuzdati njegov tečaj. "No možemo očekivati da će i u idućih nekoliko tjedana sasvim sigurno biti veliki pritisak na tečaj kuna-euro", ocjenjuje Adrović. Ističe i da se na svjetskim burzama dogodila "implozija", pri čemu svi najvažniji indeksi uglavnom bilježe streloviti pad i još se ne zna gdje je tome kraj. "Ali kriza je tu s nama", kaže Adrović.

Napominje i da su posljedice koronavirusa, direktno ili indirektno, poremetile opskrbni lanac svjetskog gospodarstva. Više tu nije riječ samo o proizvodnji rezervnih dijelova za autoindustriju, napominje Adrović, već i o tome da indijske kompanije, koje su najveći svjetski proizvođač lijekova, najviše aktivnih supstanci uvoze iz Kine, pa je i u tom segmentu došlo do poremećaja opskrbe.

"Imat ćemo problema na razini svijeta u mnogim dijelovima, posebice u opskrbi tzv. generičkim lijekovima", upozorava Adrović.