Razduživanje

Hrvatski vanjski dug pao za 4,5 posto na godišnjoj razini

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.3.2019. u 10:27

AUTOR:

OBJAVLJENO:

5.3.2019. u 10:27

Elvir Tabaković / Hanza Media / Profimedia, robertharding

Ilustracija

Hrvatski bruto inozemni dug iznosio je na kraju studenoga prošle godine 39,1 milijardu eura, što je 1,9 milijardi ili 4,5 posto manje nego godinu dana prije, a analitičari Raiffiesenbank Austria (RBA) očekuju i daljnji pad udjela vanjskog duga u BDP-u.

„Dinamika godišnjeg pada inozemnog duga traje još od prosinca 2015.”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Objašnjavaju da je smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, za 11,7 posto, smanjenja inozemnog duga ostalih domaćih sektora, za 5,1 posto, te smanjenja inozemnog duga opće države, za 8,2 posto.

„Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem studenog se spustio na 13,47 milijardi eura, nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016.”, navodi se u analizi, objavljenoj u utorak.

Bruto inozemni dug opće države iznosio je, pak, na kraju studenog prošle godine 13,5 milijardi eura, što je 8,2 posto manje nego godinu dana prije.

„Pri tome su negativne godišnje stope rasta zabilježene treći mjesec za redom. Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je jedino kod središnje banke, za 275 milijuna eura ili 13,1 posto, i izravnih ulaganja”, navode analitičari RBA.

Očekuju da će i podaci za prosinac 2018. ukazati na nastavak sličnih kretanja, pa bi krajem 2018. udio inozemnog zaduživanja trebao biti ispod 75 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Zahvaljujući pozitivnim gospodarskim kretanjima i daljnjem razduživanju svih ključnih sektora, analitičari RBA i u ovoj godini očekuju nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u.

„Pri tome daljnje smanjenje duga u sektoru poduzeća očekujemo kao rezultat iščezavanja razlike u trošku financiranja na domaćem i inozemnom financijskom tržištu. Tome u prilog idu i kretanja na regionalnim i globalnim financijskim tržištima gdje se uz usporavanje globalnog gospodarstva očekuje i odgoda stezanja monetarne politike odnosno pogoršanja uvjeta financiranja”, zaključuje se u analizi RBA.