Novi podaci Eurostata

Hrvatska se po stupnju razvitka nalazi na razini francuskih prekomorskih posjeda

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.3.2020. u 18:09

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.3.2020. u 18:09

Zagreb, 260719.
Banski dvori, premjer Andrej Plenkovic i ministar financija Zdravko Maric, na konferenciji za medije predstavili su 4. krug poreznih rasterecenja.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Zdravko Marić i Andrej Plenković

Hrvatska je po stupnju gospodarskog razvoja na razini francuskih prekomorskih departmana, a Rumunjska je sada i službeno potvrdila da nas je pretekla u razvoju. Poražavajući su to novi podaci eurostatističara o razvoju članica EU i njihovih regija, a koji Hrvatsku svrstavaju na pretposljednje mjesto u EU. Iza nas je, naime, po stupnju razvoja sada još samo Bugarska.

Prema podacima Eurostata, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj je u 2018. godini iznosio samo 63 posto prosječnog BDP-a per capita u EU. To je čak neznatno slabije od prosječnog BDP-a po stanovniku za francuske prekomorske posjede - Guadeloupe, Martinique i Francusku Gvajanu te Mayotte i Reunion, a koji je u 2018. godini, kada se svede pod zajednički nazivnik, iznosio 64 posto Unijina prosjeka.

Ispred nas sada su po stupnju razvoja sve nove članice EU, osim Bugarske, koja nam se, međutim, sve brže približava, a čiji je BDP po stanovniku 2018. godine, prema podacima Eurostata, iznosio 51 posto prosjeka EU. Istodobno, BDP po stanovniku u Rumunjskoj dosegnuo je 66 posto prosjeka EU.

Sa susjednom Slovenijom već se odavno ne možemo uspoređivati budući da nam je s BDP-om po stanovniku od 87 posto Unijina prosjeka već odavno nedostižna. Štoviše, može se reći da je Slovenija, prema tim podacima, gotovo upola razvijenija od Hrvatske.

Ovdje valja reći kako su podaci o BDP-u po stanovniku iskazani u paritetu kupovne moći, koji eliminira razlike u cijenama među zemljama i podatke time čini lakše usporedivima. Također, vrijedi reći da su ovo prvi takvi podaci koji iz kalkulacija isključuju Ujedinjeno Kraljevstvo, odnosno usporedbe se rade na razini 27 članica EU.

Hrvatska ne stoji dobro ni kada se usporedi dosegnut stupanj razvitka njezinih regija. Naime, s prosječnim BDP-om po stanovniku od samo 61 posto prosjeka Unije, Jadranska Hrvatska, koja obuhvaća sedam obalnih županija, čak je i slabije razvijena od nacionalnog prosjeka. S druge strane, Kontinentalna Hrvatska, koja obuhvaća Grad Zagreb i 13 županija na kontinentu, malo je razvijenija od nacionalnog prosjeka - BDP po stanovniku u 2018. iznosio joj je 64 posto prosjeka EU - no to ponajprije može zahvaliti Zagrebu, koji je znatno razvijeniji od ostatka regije.

- Hrvatska kasni i u ukupnom i u regionalnom razvitku, možemo reći da je iza nas izgubljeno desetljeće. Velike su razlike u stupnju razvoja i u samoj zemlji, pa na jednoj strani imamo Zagreb i Istru, koji su razvijeni, a na drugoj ostale županije, koje su znatno slabije razvijene - upozorava Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Dodaje kako su se druge nove članice EU razvijale znatno brže od nas, pa su Rumunji sada po razvoju ispred nas, a polako nas sustižu i Bugari. Štoviše, podaci Eurostata pokazuju da su i pojedine rumunjske regije, poput onih na zapadu te zemlje, već razvijenije od hrvatskih regija.

- Imamo nepovoljnu strukturu ekonomije, sve smo karte bacili na razvoj turizma, a zanemarili smo regionalni razvoj i prerađivačku industriju. Nastave li se ti trendovi, u dogledno bi nas vrijeme mogla prestići i Srbija, koja se razvija po prilično visokim stopama - ističe Novotny.

I Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže da nije iznenađen što je Rumunjska i službeno potvrdila da je ekonomski sada ispred nas. Previše je trendova, ističe, posljednjih godina govorilo u prilog tome, a posebno visoke stope rasta rumunjskoga gospodarstva.

Ipak, Lovrinčević smatra da su podaci za Hrvatsku podcijenjeni, i to ponajprije zbog nepreciznih podataka o broju stanovnika. Drugim riječima, kada bi se ukupan BDP podijelio s manjim brojem stanovnika - a Hrvatska, ističe, zbog loših demografskih trendova, gotovo sigurno ima manje stanovnika nego što statistike iskazuju - onda bi i BDP po stanovniku bio nešto veći.

- Hrvatska se kreće, ali drugi se kreću brže i dinamičnije od nje. U takvim uvjetima, bit će teško zaustaviti iseljavanje, kao što će teško biti i privući radnu snagu koja nam nedostaje iz zemalja okruženja - zaključuje Lovrinčević.

Hrvatskoj za utjehu ostaje podatak da većina stanovnika EU ionako živi u slabije razvijenim regijama. Inače, podaci Eurostata za 2018. godinu pokazuju da je najrazvijenija regija u EU Luksemburg (koji je istodobno i država), a najslabije razvijena regija EU je Mayotte, francuski prekomorski departman blizu jugoistočne obale Afrike.