Opet na dnu

Hrvatska na listi konkuretnosti zadržala neslavno mjesto, posebno kaskamo u tri kategorije

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.6.2020. u 11:04

AUTOR:

OBJAVLJENO:

16.6.2020. u 11:04

Zagreb, 300420
Kako centrom grada ne voze tramvaji zbog ostecenja potresom, Ilica je puna ljudi.
foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjevic / CROPIX

Ilustracija

Hrvatska je zadržala neslavno 60. mjesto na ljestvici svjetske konkurentnosti, prema rezultatima koje je danas objavio Institut za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne (IMD). U istraživanju konkurentnosti se uspoređuje 63 gospodarstva, a iz Hrvatske su u 2020. godini tek Mongolija, Argentina i Venecuela.

Od 20 indeksa koja se mjere u tom istraživanju, Hrvatska je na posljednjem mjestu u tri: tržište rada, poslovno upravljanje te stavovi i vrijednosti.

Na ukupnoj globalnoj ljestvici konkurentnosti Singapur je i dalje na prvoj poziciji, druga zemlja je Danska, pa slijede Švicarska, Nizozemska, Hong Kong, Švedska, Norveška, Kanada i Sjedinjene Američke Države.

Kako stoje tranzicijske zemlje iz srednje i istočne Europe, one s kojima se zapravo možemo uspoređivati?

Slovačka nam je jedina u blizini, na 57. poziciji. Rumunjska je na 51. mjestu, Bugarska na 48., Mađarska na 47., a Latvija na 41. mjestu. Najbolje se plasirala Estonija, na 28. poziciji, a slijedi Češka na 33., Slovenija na 35. i Poljska na 39. mjestu. Iste pozicije su od prošle godine, kao i Hrvatska, zadržale Češka, Mađarska i Bugarska, dok su Poljska, Rumunjska i Slovačka pale na ljestvici, a jedino je Slovenija poboljšala svoju poziciju za dva mjesta.

Istraživanje je provedeno u veljači, ožujku i travnju te se temelji na statističkim podacima za 2019. godinu, napominju u hrvatskom Nacionalnom vijeću za konkurentnost, partneru IMD-a. Ljestvica uključuje 255 kriterija od kojih se većina odnosi na statističke indikatore, a ostalo na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Kako objašnjavaju u NVK, Godišnjak svjetske konkurentnosti mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti, a analiziraju se gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura.

Efekti pandemije korona virusa nisu izraženi u ovom istraživanju jer su u pitanju stari podaci, a anketa gospodarstvenika samo djelomično uključuje utjecaj COVID-19 (na primjer, pokazatelji prilagodljivosti vladinih politika i kvaliteta zdravstvenog sustava mogu odražavati trenutnu krizu).

Od 20 indeksa za mjerenje konkurentnosti, Hrvatska ima relativno dobre rangove u području međunarodne trgovine, razine cijena, zdravlja i okoliša te obrazovanja (19. – 40. mjesto na ljestvici), zaključuju u NVK, a „razmjerno dobra je konkurentnosti u području stranih ulaganja“. U područjima koja se kod nas često navode kao prioritetna za reforme (porezna politika, institucionalni okvir i tehnološka infrastruktura) Hrvatska nije baš na samom začelju (52. – 55. mjesto na ljestvici), a od područja koja nisu u povećanom fokusu razvojne politike izdvaja se vrlo loša konkurentnost u područjima znanstvene infrastrukture i osnovne infrastrukture, napominju u Nacionalnom vijeću za konkurentnost.

Kao izazovi za Hrvatsku u 2020. godini navedeni su reforma javne uprave i teritorijalni ustroj države uz digitalizaciju javne uprave i njenih servisa, potom jačanje sektora važnih za samodostatnost u vezi nacionalne sigurnosti (prvenstveno sektore hrane, lijekova i javnog zdravstva), jačanje investicija privatnog sektora kroz fondove rizičnog kapitala, poslovnih anđela i crowdfundinga, reforma pravosuđa te ostvarenje suradnje akademskog, poslovnog i vladinog sektora u jačanju inovativnosti i konkurentnosti.