Hrvatska je pri samom dnu Europske unije kada je riječ o digitalnoj transformaciji. Indeks digitalnoga gospodarstva pokazuje da smo se među 28 zemalja smjestili tek na 22. mjesto, za prosjekom EU zaostajemo oko osam posto, a dodatno je zabrinjavajuće što smo lani u kategoriji integracije digitalnih tehnologija pali sa 17. na 21. mjesto.
- Hrvatska ima povjerenstvo za suočavanje s prošlošću, ali nemamo viziju za budućnost. Ako se ne okrenemo prema budućnosti, bojim se da ćemo izgubiti i ovu utakmicu na samom dnu Europske unije - rekao je Darko Tipurić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na jučerašnjem Poslovnom forumu Udruge bosanskih Hrvata (UBH) Prsten te dodao da isto vrijedi i za Bosnu i Hercegovinu.
Stabilnost
Forumu, čiji je pokrovitelj premijer Plenković, prisustvovao je njegov izaslanik Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, koji je istaknuo da je “za uspješnu poslovnu prilagodbu jedna od ključnih pretpostavki politička stabilnost”.
Također, digitalna ekonomija, tvrdi Sanel Volarić iz DSM Consultinga, Hrvatskoj može pomoći i da izađe na kraj s jednom od najvažnijih i najkontroverznijih reformi ove Vlade - onom mirovinskom.
- Jedini način da učinimo mirovinski sustav održivim je produljenje radnog vijeka, a digitalizacija i tu ima dobre vijesti - smatra Volarić, koji je kao primjer naveo priču, koju je Jutarnji list objavio prije nekoliko dana, o suradnji dvoje umirovljenika koji su u svojim šezdesetim godinama osnovali startup te osmislili aplikaciju za virtualnu šetnju Splitom.
Osim niza novih tehnologija koje isprepliću fizički, digitalni i biološki svijet, neke od ključnih karakteristika četvrte industrijske revolucije su učinkovitost, agilnost i produktivnost novih poslovnih modela.
Tako je platforma novi oblik kompanija koji karakterizira digitalnu ekonomiju, smatra Ante Mandić iz IN2 grupe i dodaje kako se 15 najvećih internetskih kompanija na svijetu već mogu klasificirati kao platforme. Na primjer, veliki telekomi i kod nas napuštaju svoj identitet teleoperatera te se žele pozicionirati kao velike digitalne platforme koje će svojim klijentima nuditi niz različitih usluga. Dodatno, proces digitalne transformacije “više je stvar menadžmenta nego tehnologije”, smatra Sanel Volarić.
Automatizacija
Uz taj se proces često veže i strah od gubitka radnih mjesta zbog automatizacije, ali prema mišljenju ovog konzultanta, samo će pet posto zanimanja u potpunosti nestati. Napuštat će se, naime, repetitivni poslovi i zanimanja s malom dodanom vrijednošću dok će ona s višom dodanom vrijednošću biti sve traženija. No, pitanje je hoće li Hrvatska, kao i BiH, znati na vrijeme reagirati i odgovoriti na suvremene potrebe tržišta rada, što neće moći bez prikladnog sustava visokog obrazovanja.
- Na digitalnom se tržištu ne konkurira cijenama, nego inovacijama, a to možete samo ako imate vrhunski kadar i ljude s odličnim obrazovanjem - zaključio je Mandić. S njime se složila i Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje, dodavši kako je suština napretka “dijalog između visokog obrazovanja i poslovnih struktura”.