Prognoze Europske komisije

Hrvatska dostigla rekordno nisku razinu nezaposlenosti, no radna snaga je sve veći problem

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.11.2019. u 11:16

AUTOR:

OBJAVLJENO:

7.11.2019. u 11:16

Varazdin, 100113.
Varazdinska tekstilna industrija Varteks.
Na fotografiji: proizvodnja.
Foto: Boris Kovacev / CROPIX
Boris Kovačev / CROPIX

Ilustracija

Europska komisija (EK) u četvrtak je blago snizila procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godina na 2,9 posto s ranije procijenjenih 3,1 posto zbog usporavanja rasta u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima, a u sljedeće dvije godine očekuje se snažan rast investicija, rekordno niska stopa nezaposlenosti i snažan pad javnog duga.

Europska komisija je u svojim gospodarskim prognozama objavljenim danas u Bruxellesu predvidjela i daljnji pad javnog duga i suficit. No, već od sljedeće godine rast bi trebao usporiti. Rast za sljedeću godinu je predviđen na 2,6 posto, a 2021. godine 2,4 posto. Najveći utjecaj na rast ima snažna potrošnja kućanstva poticana smanjenjem nezaposlenosti, povećanjem plaća kao i poboljšanju uvjeta na financijskom tržištu što potiče i investicije.

U izvještaju se navodi da je Hrvatska već postigla rekordnu razinu nezaposlenosti koja bi ove godine trebala biti 6,9 posto, sljedeće će godine pasti na 5,8 posto, a 2021. čak i ispod 5 posto, što će biti ispod prosjeka Europske unije. Nezaposlenost pada otprilike jedan posto više od prognoza koje je Europska komisija objavila u svibnju.

- Kako se rast u glavnim hrvatskim trgovinskim partnerima usporava, domaća potražnja će ostati ključni faktor gospodarskih aktivnosti. Potrošnja kućanstva ostaje snažna poticana rastom plaća i niskom inflacijom. Investicije će snažno nastaviti rasti, potpomognute fondovima EU, a očekuje se da će i vladina potrošnja podupirati rast. Gospodarstvo će nastaviti povećavati radna mjesta, ali usporenim ritmom jer se nedostatak radnika pojavljuje u nekim sektorima - kaže se u izvještaju.

Uz potrošnju kućanstva, pozitivan utjecaj na rast ima i sve veće korištenje fondova EU i za javne projekte, ali i u privatnom sektoru. Ali uz sav ovaj rast, Hrvatska je tek sada prestigla razinu BDP-a od prije krize što znači da je gotovo izgubljeno deset godina. Upravo je to razdoblje u kojem su druge prije siromašnije države EU dostigle i prestigle Hrvatsku. Rumunjska i Bugarska i dalje rastu brže od Hrvatske.

Što se tiče tržišta rada, Europska komisija smatra da su uvjeti na tom tržištu poboljšani, ali da nedostatak radne snage postaje sve očitiji problem u određenim sektorima. Izazov za tržište rada je još uvijek visoka razina migracije radne snage. Ali sve veća potražnja za radnom snagom, kao i planirano povećanje plaća u javnom sektoru, će utjecati na daljnji ukupni rast plaća općenito u Hrvatskoj.

Prema ovim prognozama Europske komisije, očekuje se usporavanje rasta u cijeloj EU kao posljedica vanjskih faktora. A stanje globalne ekonomije kao i utjecaj Brexita ostaju ključni izazovi.