Otpornost gospodarstva

'Hrvatska će se zbog članstva u Europskoj uniji ipak lakše oporaviti od krize'

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.4.2020. u 19:08

AUTOR:

OBJAVLJENO:

8.4.2020. u 19:08

Rijeka, 130111
Radnici poduzeca Metis danas su u Brodogradilistu 3 maj u Rijeci poceli sa rezanjem paviljona koji je trebao predstavljati nasu zemlju na Bienalu u Veneciji prosle godine. Nesretni paviljon vrijedan milijun kuna koji se prikazivao kao veliki uspjeh i kreacija nasih arhitakata neslavno se raspao na putu do Venecije . Vrijednost starog zeljeza koje ce se dobiti nakon rezanje i demontaze metalne konstrukcije sa barze na kojoj instalacija pociva iznositi ce oko 40 000 kuna .
Foto: Zeljko Sop / CROPIX
Željko Sop / CROPIX

Ilustracija

Hrvatska spada među otpornije zemlje i ekonomije na rizike i šokove, pokazuje istraživanje osiguravajuće kuće FM Global.

Prema tom istraživanju, koje je obuhvatilo 130 zemalja svijeta, hrvatsko se gospodarstvo po otpornosti na šokove plasiralo na 37. mjesto u svijetu. Prema kalkulacijama stručnjaka FM Globala, Hrvatska se po otpornosti gospodarstva na svjetskoj ljestvici planirala čak i bolje od Slovenije, koja je na 42. mjestu, a neznatno smo slabiji od Mađarske, koja je zauzela 35. mjesto. Naše je gospodarstvo, pokazuje istraživanje, otpornije na šokove od gospodarstva Srbije, koje je na 63. mjestu, ili ekonomije Bosne i Hercegovine, koja je na 70. mjestu. Bolje smo plasirani i od Bugarske, koja je zauzela 45. mjesto, a Rumunjska, koja je na 36. mjestu, u tom je istraživanju neznatno bolja od nas.

Istraživanje FM Globala odnosi se na prošlu godinu, a u njemu se analiziraju razni oblici rizika za pojedina nacionalna gospodarstva - od političkih, preko ekonomskih pa do prirodnih. Riječ je, ističu u toj osiguravateljskoj kući, ponajprije o sredstvu koje bi trebalo pomoći menadžmentu kompanija u donošenju poslovnih odluka, među kojima su i one o ulaganjima.

Istraživanje se, dakle, ne bavi otpornošću svjetskih ekonomija na udarac koji im je nanijela pandemija koronavirusa. Ipak, kako ističu svjetski mediji, ali i domaći analitičari, iz izvješća bi se mogla iščitati i dinamika oporavka hrvatskoga gospodarstva jednom kad završi koronakriza. Naravno, u cijeloj priči puno je upitnika, s obzirom da je riječ o šoku s kakvim se svijet, pa tako ni Hrvatska, još nisu susreli. Otvorena su pitanja i koliko će dugo trajati kriza izazvana koronavirusom, kao i kakve će biti njezine posljedice. No, ekonomisti s kojima smo razgovarali nadaju se da bi Hrvatska iz koronarecesije ipak trebala izaći brže nego iz posljednje recesije, u kojoj smo proveli šest godina. Razlog je jednostavan: Hrvatska je danas dio EU, što joj daje mogućnost većeg korištenja novca iz fondova Unije, ali je podvrgava i pravilima ponašanja u Uniji.

- Hrvatska je danas u drukčijoj situaciji nego 2008. i 2009. godine. EU je prisilila Vladu da stabilizira javne financije i na tom je planu napravljeno puno, a i kamatne su stope danas niže nego na početku posljednje krize. Uz to, Vlada je ovaj put reagirala brzo i usvojila pakete mjera za poduzetništvo. Dakle, i šanse za brži oporavak danas su sigurno veće nego u posljednjoj krizi - ocjenjuje Damir Novotny, ekonomski analitičar.

Dodaje da je tu posebno važno članstvo u EU, koje svakako jača otpornost (i) hrvatske ekonomije. Zbog svega toga, smatra Novotny, izgledi za oporavak hrvatskoga gospodarstva danas su znatno bolji nego u posljednjoj recesiji.

Sve to, međutim, ne znači da će oporavak, jednom kad završi kriza zbog korone, teći glatko i brzo. Za početak, Hrvatska ovisi o turizmu, a ovogodišnju turističku sezonu već sada možemo ocijeniti izgubljenom. To znači da oporavak turizma, koji generira petinu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP), možemo očekivati tek sljedeće godine. Nadalje, upozorava Novotny, Hrvatska je i u novu krizu ušla s istim problemom kao i kod posljednje recesije - glomaznim, neučinkovitim i sveprisutnim javnim sektorom. Stoga predlaže da napravimo ono što su na početku prošle recesije napravile baltičke zemlje, koje su tada krenule u brzu reformu javnog sektora i tako spriječile da državni sektor guši i istiskuje privatni - bilo povećanjem poreza, bilo zaduživanjem i uzimanjem raspoloživa novca. To bi, napominje, otvorilo prostor privatnom sektoru, koji bi tako lakše došao do potrebnog novca i ubrzao oporavak hrvatskoga gospodarstva.

I makroekonomist Goran Šaravanja vjeruje da bi oporavak od krize mogao ići brže nego u posljednjoj recesiji. Najveći adut Hrvatske pritom vidi u članstvu u EU.

- Percepcija rizika Hrvatske danas je manja. Vidi se to i kad se uspoređujemo sa zemljama koje još nisu u EU, poput Srbije i BiH: one još nisu pod Unijinim kišobranom i nemaju pristup tako velikim sredstvima EU kao mi, niti su dio zajedničkog tržišta, pa su i rizičnije - poručuje Šaravanja.

Osim toga, dodaje, i hrvatska država, i tvrtke, i stanovništvo posljednjih su se godina prilično razduživali, što olakšava situaciju. K tome, u prošlu smo krizu ušli s dvostrukim deficitom - na tekućem računu bilance plaćanja i u državnom proračunu, a situacija se tu promijenila posljednjih godina.

- Sve će nam to olakšati oporavak, koji bi bez tih mehanizama bio puno teži i sporiji - zaključuje Šaravanja, no dodaje da oporavak neće ići ni brzo ni lako.

Inače, prema indeksu otpornosti, najveću otpornost na rizike i šokove pokazuje Norveška, a među članicama EU Danska. S druge strane, najmanju otpornost među zemljama obuhvaćenim istraživanjem pokazao je Haiti, kojeg je "stres test" osiguravatelja svrstao na posljednje, 130. mjesto. U odnosu na 2018. godinu, najveći skok na ljestvi otpornosti imala je Ruanda, a najveći pad Sjeverna Makedonija, pokazuje istraživanje.