Posljedice karantene

Hrvati tijekom 'lockdowna' surfali toliko intenzivno kao da tragaju za Božjom česticom

AUTOR:

  • Bernard Ivezić

OBJAVLJENO:

11.9.2020. u 12:33

AUTOR:

  • Bernard Ivezić

OBJAVLJENO:

11.9.2020. u 12:33

, Image: 2850918, License: Royalty-free, Restrictions: Specifically, you may not use the Images in ways or contexts that might reasonably be construed as pornographic, defamatory, libellous or otherwise unlawful;
Specifically, you may not use images depicting any model in any unduly controversial or unflattering context, unless accompanied with a statement indicating that the person is a model and the images are being used for illustrative purposes only., Model Release: no, Credit line: Profimedia, ImageSource
Profimedia, ImageSource

Ilustracija

Internet u Hrvatskoj tijekom lockdowna potukao je sve rekorde. Samo u travnju, količina podataka koju su Hrvati posrkali s Mreže svih mreža usporediva je s onom koja je trebala CERN-u da bi otkrio Higgsov bozon, jednu od temeljnih čestica u Svemiru, poznatu i kao Božja čestica.


Prema telekomunikacijskom regulatoru Hakomu, ukupan internetski promet u travnju postigao je rekord svih vremena unas, od 191 PB. To je blizu količine podataka koju je CERN prikupio u više od 800 bilijardi sudara atoma dok je tragao za Higgsovim bozonom. Za to je trebao oko 200 PB podataka.


Ukupno je surfanje, streamanje i downloadanje u Hrvatskoj tijekom travnja, svibnja i lipnja skočilo za 46 posto u odnosu na isto razdoblje lani. I dok je najveći skok internetskog prometa zabilježen u travnju, kad je na snazi bio lockdown pa se škola preselila na internet, a poslovanje doma, na razini cijelog drugog tromjesečja internetski promet u Hrvatskoj skočio je za čak 58 posto.


Unatoč očekivanjima, Hrvatski telekom, A1 Telekom, Tele2 te niz manjih igrača nisu se okoristili tim rastom. Štoviše, prema Hakomu, ukupan prihod na tržištu elektroničkih komunikacija u drugom tromjesečju 2020. pao je za 5,4 posto. Na smanjenje ukupnih prihoda najviše je utjecalo smanjenje prihoda od telefonskih usluga u nepokretnoj i pokretnoj mreži od 14,2 posto, dok je s druge strane vidljiv rast prihoda na tržištu širokopojasnog pristupa internetu za 2,8 posto i rast na tržištu naplatne televizije od 2,6 posto u odnosu na prvo polugodište u 2019. godine. U regulatoru navode da je rasla potrošnja minuta u mobilnoj mreži, i to za 18 posto. Ukupni prihod od telefonskih usluga u mobilnoj mrežu su ipak manji za 17 posto. Zbog pandemije i zabrane putovanja su roaming minute hrvatskih korisnika pale 20 posto, kao i trajanje poziva stranaca u roamingu nacionalnih mreža, i to 52 posto usporedno s istim razdobljem u 2019. godine.
Operateri su i tijekom drugog tromjesečja nastavili povećavati ulaganja, i to za 7,7 posto. No, Hakom navodi da to nije rezultat većih ulaganja u mreže već u nematerijalnu imovinu.
"Stoga su u narednom razdoblju nužna veća ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu kako bi se zadržao pozitivan trend rasta širokopojasnih priključaka velikih brzina. S druge strane, u pokretnoj mreži su ulaganja u mrežnu opremu rasla 7,2 posto u odnosu na prvo polugodište 2019.", zaključuju u Hakomu.