Istraživanje

Hrvati na mobitelu provedu gotovo pet sati dnevno. Evo za što ga najviše koristimo

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

11.11.2019. u 15:44

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

11.11.2019. u 15:44

Media Val

Ilustracija

Hrvati u prosjeku provedu pet sati dnevno na mobitelu, pokazalo je to istraživanje Masterindex koje je za Mastercard provela agencija Improve.

Istraživanje je pokazalo da je 82 posto Hrvata zadovoljno aktualnom razinom digitalizacije, dok čak 67 posto stanovnika pametne telefone koristi za plaćanje računa. Osim toga,  najviše koristimo pametne telefone i online chat (84 posto), zatim elektroničku poštu (82 posto), mogućnost online kupnje (81 posto), internetsko pretraživanje (79 posto), društvene mreže (74 posto) te internetsko ili mobilno bankarstvo (64 posto).

Kada je riječ o svakodnevnom korištenju digitalnih usluga, najviše koristimo one za komunikaciju i informiranje: internetsko pretraživanje (97 posto), društvene mreže (92 posto), mobitel s pristupom internetu i online chat (85 posto), elektroničku poštu (85 posto) te vremensku prognozu (73 posto).

U usporedbi s prošlogodišnjim rezultatima, društvene mreže se nešto manje koriste, a navigacija, aplikacije za plaćanje i video na zahtjev više. Mlađi ispitanici iznadprosječno koriste pametni telefon, češće kupuju online, dijele fotografije, gledaju video sadržaje, slušaju glazbu, koriste aplikacije za plaćanje, prate sport te se informiraju o putovanjima i stanju u prometu.

S druge strane, stariji ispitanici u većoj mjeri koriste navigaciju, e-čitače, internetsko i mobilno bankarstvo, elektroničku poštu te internetsko pretraživanje, a češće gledaju i vremensku prognozu.

Značajna većina od 82 posto zadovoljna je razinom digitalizacije u Hrvatskoj, što je blagi porast zadovoljstva od 4 posto u odnosu na studeni prošle godine. Ipak, dobar dio nas želi vidjeti više inovacija i digitalnih usluga u zdravstvu (73 posto), javnoj upravi (53 posto), obrazovanju (49 posto) te drugim područjima kao što su pravosuđe (21 posto), javni prijevoz (20 posto), trgovina (16 posto), financijske usluge (14 posto) ili telekomunikacije (11 posto). Po pitanju razine digitalizacije u zemlji najkritičniji su mladi koji prvenstveno žele vidjeti veće pomake na području obrazovanja, zdravstva i javnog prijevoza. S druge strane, stariji ispitanici bi to voljeli vidjeti u javnoj upravi, zdravstvu, telekomunikacijama i automobilima.

Mobitel najviše koriste mladi od 18 do 29 godina, i to u prosjeku pet i pol sati dnevno, dok ga ipak manje koriste oni stariji.

Čak 67 posto ispitanika bilo bi zainteresirano za online plaćanje putem mobitela, što je porast od 6 posto u odnosu na zadnji val istraživanja u svibnju ove godine, ali i 6 posto manje nego u studenom 2018. Aktualni rezultati govore da taj način plaćanja najviše zanima one s mjesečnim primanjima većim od 12.000 kuna (79 posto), ispitanike iz Slavonije (77 posto), Like, Korduna i Banovine (75 posto) te mlade od 18 do 29 godina (72 posto) i one bez primanja (72 posto). Za plaćanje prislanjanjem mobitela uz POS terminal zainteresirano je 59 posto ispitanika, a za plaćanje putem mobilne aplikacije njih 62 posto.

Pored nekih drugih alternativa platnim karticama mobitel djeluje još popularnijim sredstvom plaćanja – u tom slučaju čak 71 posto ispitanika odabralo bi  mobitel umjesto nekog drugog uređaja ili metode. Štoviše, mladi od 18 do 29 godina bi u još većoj mjeri (79 posto) za plaćanje koristili mobitel, dok su tome definitivno najviše skloni oni s najvišim mjesečnim primanjima (86 posto).

Kartice, bez obzira o kojem se tipu radi, više koriste muškarci, visokoobrazovani, stariji od 40 godina te oni s mjesečnim prihodima iznad 5.500 kuna.

Većina korisnika kartica (89 posto) barem povremeno koristi svoje kartice prilikom online kupnje, a riječ je o povećanju od 4 posto u odnosu na svibanj ove godine te 2 posto u odnosu na studeni 2018.

Online kupci za plaćanje najčešće koriste debitne kartice (32 posto), zatim PayPal (25 posto) i kreditne kartice (23 posto), a puno manje gotovinu prilikom preuzimanja dostave (8 posto), internetsko bankarstvo (7 posto) ili obročno plaćanje kreditnom karticom (4 posto).