Uz Dan Hrvatskih voda

Gradi se nekoliko tisuća kilometara sustava vodoopskrbe i odvodnje

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

11.9.2020. u 13:14

AUTOR:

  • Novac.hr

OBJAVLJENO:

11.9.2020. u 13:14

Hrvatske vode

Izgradnja nasipa u karlovačkim naseljima Logorište i Mala Švarča

Gotovo već stoljeće i pol, ili točno 144 godine u Hrvatskoj se organizirano upravlja vodama kao vrijednim resursom kojim nas je priroda obilato podarila. Rijetko koja institucija u Hrvatskoj se može pohvaliti tako dugom tradicijom na koju se Hrvatske vode posebno ponose.

U Hrvatskoj se trenutno grade brojni sustavi vodoopskrbe i odvodnje u dužini od nekoliko tisuća kilometara što je više nego ikada prije, a radovi se velikim dijelom financiraju sredstvima iz fondova EU. Domovi gotovo pola milijuna građana u svim dijelovima Hrvatske tako će u narednim godinama prvi put biti spojeni na vodovod ili kanalizaciju. Također se intenzivno razvija sustav obrane od poplava, posebno uvažavajući činjenicu klimatskih promjena i pojavu ekstremnih hidroloških prilika.

Kao početak organiziranog upravljanja vodama u Hrvatskoj smatra se osnivanje Društva za regulaciju rijeke Vuke u Osijeku 7. rujna 1876. Društvo je osnovano zbog potrebe melioracijskih radova i obrane od poplava te isušivanja močvara i uspostave plovnih putova na području sliva rijeke Vuke. Utemeljitelj društva bio je đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Bila je to prva organizacija koja je provodila vodnogospodarske radove na tadašnjem području Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Iako djelovanje tadašnje vodograđevne službe u Hrvatskoj počinje u 18. stoljeću u sklopu Austrougarske Monarhije, smatra se kako je upravo osnivanjem Društva za regulaciju rijeke Vuke započelo organizirano upravljanje vodama.

Tijekom povijesti, društvenih i političkih mijena, vodno gospodarstvo je doživjelo mnoge promjene i prilagođavalo se zahtjevima vremena uspješno rješavajući brojne izazove. Stvaranjem samostalne države i ulaskom u Europsku uniju, Hrvatske vode izrasle su u snažnu i modernu instituciju koja postiže visoke europske standarde u provedbi mnogobrojnih direktiva. Provođenjem brojnih infrastrukturnih vodnokomunalnih projekata, osigurava se siguran i kvalitetan život građanima Hrvatske.

U posljednje vrijeme nove okolnosti uzrokovane posljedicama klimatskih promjena stavljaju pred stručnjake vodnoga gospodarstva nove izazove. To podrazumijeva prilagodbu na promjene vremenskih uvjeta i smanjenje posljedica kriznih situacija, kao i preispitivanje dosadašnjih tehničkih rješenja. Ključne će zadaće, smatraju u Hrvatskim vodama, biti razmjena iskustava sa stručnjacima iz različitih struka, kao i razmjenom iskustava i sa stručnjacima iz drugih država uz ulaganje u edukaciju javnosti te održivo integralno upravljanje vodama.

Hrvatske vode

Zoran Đuroković

 

“Potreba čovjeka za naseljavanjem područja uz velike rijeke značila je i sustavnu borbu protiv snage vode i moći prirode što traje i danas”, ističe generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković. Naglašava kako klimatske promjene predstavljaju jedan od najvećih izazova današnjice.

“Cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, suočava se s pojavama ekstremnih velikih i malih voda u vodotocima. Poplave i suše postaju sve češće, intenzivnije i opasnije. Dovoljno govori podatak da su posljednjih desetak godina na gotovo svim rijekama u Hrvatskoj premašeni maksimalno zabilježeni vodostaji u povijesti. Iako apsolutne sigurnosti od poplava nema, za stručnjake različitih profila koji se time bave budućnost upravljanja vodama predstavlja veliki izazov. Hrvatske vode u zaštiti od poplava i drugih oblika štetnog djelovanja imaju dugogodišnje iskustvo, a stalnim razvojem sustava obrane od poplava i gradnjom zaštitnih i regulacijskih vodnih građevina te provedbom mjera obrane od poplava rizici se pokušavaju smanjiti na najmanju moguću razinu”, objašnjava Đuroković.

Prema njegovim riječima, vodno gospodarstvo se mijenjalo kroz povijest. Na početku je bilo vezano isključivo uz temeljne djelatnosti, odnosno rješavanje problema poplavnih voda i regulaciju vodotoka te isušivanja poplavnih površina radi korištenja zemljišta u poljoprivredne svrhe, a danas je dodatno proširilo područje svog djelovanja u cilju cjelovitog i održivog upravljanja vodama.

“Ulaskom u Europsku uniju postignuti su i dodatni visoki standardi upravljanja vodama. Posljednjih godina urbanizacija i razvoj društva dodatno stavljaju naglasak na značenje komunalne vodne usluge, odnosno razvoj javne vodoopskrbe i odvodnje i zaštite kakvoće voda i mora, što u velikoj mjeri omogućava korištenje bespovratnih sredstava Europske unije. Hrvatske vode danas su uspješne u tom zadatku nastojeći kroz izdašna europska sredstva građanima omogućiti bolji životni standard, stvoriti povoljnije i sigurnije uvjete za život, ali jednako tako i biti čimbenik gospodarskog razvoja te očuvati prirodne resurse kojima raspolažemo. Promjene s kojima se svijet susreće, prije svega pandemija bolesti COVID-19, pokazala je da se moramo prilagođavati i novim uvjetima života dodatno prateći moderne tehnologije i metodologije u cilju unaprjeđenja upravljanja vodnogospodarskim sustavima. Unatoč tome što je pandemija bolesti COVID-19 cijeli svijet usporila ovih nekoliko posljednjih mjeseci, Hrvatske vode, i u ovim iznimno teškim okolnostima, i nadalje obavljaju posao za koji su zadužene bez zaostataka i vremenskog odmaka”, naglašava Zoran Đuroković.

On tvrdi kako su generacije inženjera i djelatnika vodnoga gospodarstva koje su svoj radni vijek provele u tom sektoru, kao i svi sadašnji djelatnici, suradnici i partneri Hrvatskih voda, zahvaljujući bogatom iskustvu i tradiciji organiziranog upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj naučili odgovoriti i na najzahtjevnije zadatke.

“Pri tome svijest i razumijevanje procesa u odnosu čovjeka i prirode ostaje najvažnije iskustvo na kojem se temelji održivo upravljanje vodnim resursima koje se i u današnje vrijeme pokazuje uspješnim. Stoljetna tradicija daje poticaj da će znanje mnogih generacija stručnjaka u vodnom gospodarstvu usvojiti i buduće generacije koje imaju obavezu sačuvati sve što im je stručnim radom i zalaganjem ostavljeno u nasljeđe”, zaključuje Đuroković.

Podsjeća kako je osamostaljenjem Hrvatske 1991. donesen Zakon o vodama kojim je osnovano Javno vodoprivredno poduzeće Hrvatska vodoprivreda. Već 1995. novim Zakonom o vodama se u skladu s Ustavom vode pravno određuju kao opće dobro na kojem nitko nema pravo vlasništva. Napokon, od 1996. godine Javno vodoprivredno poduzeće Hrvatska vodoprivreda posluje pod nazivom Hrvatske vode, a za poslove operativnog upravljanja vodama ustrojeni su vodnogospodarski odjeli za pojedina vodna područja. Prošle je godine donesen novi Zakon o vodama i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnoga gospodarstva, kao i Zakon o vodnim uslugama kojima se uređuje institucionalni okvir za pružanje vodnih usluga i njihovu cijenu, pravni položaj i održivo poslovanje isporučitelja vodnih usluga te druga pitanja.

Tekst je preuzet iz tiskanog izdanja Globusa