Grad Nin u utorak se pohvalio kako je od Fortenova grupe, bivšeg Agrokora, uspio otkupiti 10.566 kvadratnih metara zemljišta na području ninske Punte za 1.655.000 kuna, a još prošle godine od tvrtke Slavonija IMG kupio je 11.785 četvornih metara na istoj lokaciji za 1.680.000 kuna, piše Zadarski.
- Tako je Grad Nin za 3.335.000 kuna postao vlasnik 55 posto čestice zemlje čija je sveukupna površina 40.639 metara četvornih te vratio većinski dio oduzetog atraktivnog zemljišta na području Grada. Građani su na poseban način senzibilizirani za taj dio Nina koji je oduvijek bio dio javnog prostora, sve do trenutka kada je „potezom pera” prešao u privatno vlasništvo Opekarske industrije – kazao je tom prigodom Zadarskom.hr gradonačelnik Emil Ćurko.
Kako je Grad Nin ostao bez više od četiri hektara atraktivnog zemljišta na svom području i zašto ga sada mora otkupljivati od privatnih tvrtki za višemilijunske iznose? Naime, još 45 posto ninske Punte nalazi se u privatnim rukama, u vlasništvu tvrtke „Radnik” iz Križevaca (6.502 kvadrata ili 16 posto) te tvrtke Eko-Međimurje iz Šenkoveca (11.775 kvadrata ili 29 posto).
Ninska Punta
Taj „potez pera” koje je Ninjanima oduzeo 40 tisuća kvadrata najvrednijeg prostora dogodio se sredinom 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je tadašnja Skupština Općine Zadar odlučila pravo korištenja koje su imale tvrtke okupljene u „ciglarsku zajednicu” (njih 12) pretvoriti u pravo vlasništva. Političkom odlukom Nin je tako ostao bez 2,5 hektara vrijednog gradskog zemljišta, a ostatak do preko 4 hektara, tvrtke su pribavile otkupom terena od privatnih vlasnika.
Na novoformiranoj parceli „ciglari” su izgradili tri odmarališta za svoje radnike. Odmarališta su se koristila do prije 20-ak godina, kaže nam gradonačelnik Ćurko, i danas su zapušten i devastirana, neuvjetna za ikakvu upotrebu.
- Gradsko vijeće Grada Nina je zauzelo stav da pokuša vratiti u svoje vlasništvo zemljište na Punti. Osim sentimentalne veze koju građani imaju s tim prelijepim dijelom obale, to je za naš grad izuzetno važan prostorni resurs kojeg u budućnosti vidimo kao veliki kapital za razvoj sredine. Zato smo i krenuli u proces otkupljivanje zemljišta od postojećih vlasnika – objašnjava nam gradonačelnik Nina.
U međuvremenu se broj vlasnika nad zemljištem smanjio, s 12 na četiri, neke su tvrtke propale ili su ih druge kupovale, ali zemljište je uvijek ostajalo izvan gradskog dohvata. Od prošle godine ta se situacija bitno promijenila, Nin je sada uspio povratiti 55 posto vlasništva te namjerava otkupiti preostalih 44 posto zemljišta. Ali to ne ide tako lako.
Privatne tvrtke napravile su građevinsku procjenu po kojoj kvadratni metar njihovih zemljišta vrijedi oko 90 eura, a ne 19 odnosno 21 euro, za koliko je Grad Nin prošle i ove godine otkupio vlasništvo od Slavonije IGM i Fortenove.
- Cijenu od 19 eura po kvadratu, za koju smo prošle godine kupili zemljište od Slavonije IMG u stečaju, ponudili smo za otkup i tvrtki Eko-Međimurje, ali oni su nas odbili uz obrazloženje da je cijena ostvarena u stečajnom postupku nerealna, odnosno da je preniska. Oni smatraju da njihov dio zemljišta vrijedi oko 10 milijuna kuna. Međutim, ove godine smo u drugom krugu dražbe od Fortenove otkupili hektar i pol po cijeni od 21 euro za kvadrat.
Otkup na dražbi je znači bio za dva eura viši od cijene zemljišta u stečaju, što nije velika razlika, iako se radi o tržišnoj cijeni. To nam govori da se i preostali dijelovi zemljišta mogu kupiti po prihvatljivim cijenama, jer iznose od 90 ili 100 eura po kvadratu nismo spremni platiti – jasan je gradonačelnik Ćurko.
Potvrdio nam je da s tvrtkom Eko-Međimurje i dalje vodi pregovore oko mogućnosti otkupa, dok bi s tvrtkom Radnik iz Križevaca tek trebao razgovarati. Cilj je, naglašava, vratiti preostale dijelove pod okrilje grada, ali ne pod svaku cijenu.
Ninska Punta
Da bi u tome mogao i uspjeti, Grad Nin se poslužio posebnom „strategijom”. Naime odlukom Gradskog vijeća, odnosno gradskim prostornim planom, cijelo područje Punte je uvršteno u sportsko-rekreacijsku zonu. U takvoj zoni nema građevinskog zemljišta, niti je moguća ikakva nova gradnja, ali ni turističko korištenje. Tako će ostati, uvjerava nas Ćurko, sve dok vlasništvo Punte ne bude vraćeno u ruke Grada Nina.
Sadašnjim privatnim vlasnicima Punte takav razvoj situacije sigurno ne odgovara jer zemljište na kojem se ne može ništa graditi nije lako prodati za 90 ili 100 eura po četvornom metru. Jedini izgledni kupac u takvim okolnostima je lokalna samouprava, koja zasad nudi cijenu u visini zadnjeg otkupa, oko 21 euro za četvorni metar.
Ako Grad Nin na ovaj način uspije vratiti u svoje vlasništvo nepravedno izgubljenu zemlju prije pedesetak godina, bit će to velika stvar za budućnost Nina. U tom slučaju više neće biti prepreka da se cijelo područje Punte prenamijeni u skladu s interesima grada i Ninjana, a možda i nekome proda za, primjerice, izgradnju hotela visoke kategorije, te tako nadoknadi novac uložen u povrat vlasništva, ali i osigura razvojna budućnost grada u laguni.