Hrvatska je među zemljama s najvećim udjelom privremenih radnika, pokazuju novi podaci Eurostata. Prošle je godine čak 20 posto aktivnog radnog stanovništva bilo zaposleno na privremenim poslovima, a više ih je jedino u Poljskoj i Španjolskoj (26 posto) te Portugalu (22 posto).
Zabrinjava što je, prema tim podacima, u Hrvatskoj danas dvostruko teže naći stalni posao nego što je to bilo prije 15 godina. Naime, u 2002. je privremeno (uključuje sezonski rad i rad na ugovor na određeno) radilo samo 9,4 posto Hrvata, a danas se taj postotak udvostručio. S druge strane, u EU taj trend nije toliko izražen. Prosjek privremeno zaposlenih u EU je 13 posto i od 2002. nije se puno promijenio, tada je iznosio 11 posto. Nisu ni naši susjedi Slovenci ostali imuni na te nove trendove, no situacija je kod njih ipak nešto bolja. U 2002. privremeno zaposlenih radnika imali su 14 posto, a u prošle je godine ta brojka skočila na 16,8 posto.
Nadalje, gotovo 30 posto radno aktivnih ljudi ispod 25 godina nema posao. Premda se čini porazno da je svaki treći mladi u Hrvatskoj nezaposlen, to je i dalje bolja situacija nego što je bila 2013. kada je to bio svaki drugi. No još težimo razdoblju prije svjetske ekonomske krize 2008. kada su mladi bili na najnižih 23 posto nezaposlenosti. Očekivano, mladima u EU mnogo je bolje. U prošloj godini bez posla ih je u prosjeku bilo samo 16 posto. Mladi u Sloveniji, opet, bilježe bolje rezultate i ondje je nezaposlenost mladih ispod europskog prosjeka i čak tri puta manja nego u Hrvatskoj, na 11 posto.