Eksperti o koristima članstva

Gospodarstvo je profitiralo, no treba se više baciti na povlačenje novca iz EU fondova

AUTOR:

  • Tea Trubić

OBJAVLJENO:

29.6.2018. u 9:09

AUTOR:

  • Tea Trubić

OBJAVLJENO:

29.6.2018. u 9:09

, Image: 351714840, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy
Profimedia, Alamy

Hrvatska je tijekom petogodišnjeg članstva u Europskoj uniji ostvarila vidljive ekonomske koristi koji su vidljivi kroz ekonomske i fiskalne pokazatelje, navode predstavnici domaćih poslovnih udruženja. S druge strane, upozoravaju da su nužni dodatni napori po pitanju korištenja EU fondova, s obzirom na činjenicu da je do kraja svibnja ugovorila sam 45 posto od 10,7 milijardi eura koliko joj je bilo na raspolaganju.

Hrvatska gospodarska komora vjeruje da je Hrvatska svojim ulaskom u Europsku uniju ostvarila jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva te je postala i formalno-pravno dijelom zajedničkog i jedinstvenog europskog tržišta, kao i sljedbenicom europske pravne stečevine.

Tijekom pet godina, navode, članstvo je imalo najveći utjecaj u gospodarstvu koje je profitiralo od otvaranja granica, uklanjanja administrativnih i necarinskih prepreka slobodnoj trgovini.

Od svog ulaska u Europsku uniju, Hrvatska je povećala izvoz za 56 posto, uzevši u obzir da je izvoz u zemlje EU veći za čak 70 posto. Iako su i prije ulaska u EU njezine članice bile hrvatski najvažniji izvozni partneri, njihov udio u ukupnom hrvatskom izvozu je s 59 posto povećan na 65 posto, a smanjen je udio izvoza u zemlje CEFTA-e i ostale zemlje svijeta, ističu iz Komore.

Navode i kako se osim slobode kretanja roba, usluga, kapitala i rada, korist od članstva vidi i kroz mogućnost korištenja europskih fondova, koji za svoj cilj imaju jačanje konkurentnost gospodarstva te poticanje ravnomjernog razvoja hrvatskih regija.

Hrvatskoj je članstvom u EU na raspolaganje stavljeno 10,7 milijardi eura bespovratnih sredstava kroz europske strukturne i investicijske fondove, od kojih je prema posljednjim podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, ugovoreno ukupno 45 posto raspoloživih sredstava, što odgovara vrijednosti od 4,8 milijardi eura vrijednosti projekta.

S obzirom na to da je najveći broj poziva objavljen prethodne godine, tijekom ove godine bi trebala slijediti dodatna ugovaranja projekta, čime bi se povećale isplate korisnicima. Iz HGK-a vjeruju da će veliki projekti poput Pelješkog mosta zasigurno dodatno povećati postotak iskorištenosti EU sredstava za financijsku perspektivu 2014. - 2020.

- Tijekom pet godina članstva u EU, poduzetnici su iskazali veliki interes za financiranje vlastitih projekata sredstvima EU fondova. No, na tom putu manjak informacija i složenost procedura najčešći su prepreke na koje upozoravaju upravo poduzetnici, ističu iz HGK.

Europska unija kao prilika za razvoj gospodarstva

Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Davor Majetić izjavio je za Hinu kako je HUP od samog početka pregovora pristupanja EU, kao i sam ulazak u EU, smatrao jednim od ključnih preduvjeta i prilika razvoja hrvatskog gospodarstva.

- Prilika sudjelovanja u jedinstvenom tržištu s više od 500 milijuna ljudi predstavlja izuzetnu priliku za hrvatsko gospodarstvo. Ako se tu dodaju sredstva EU-a koja nam u našim planovima trebaju dati dodatni poticaj i pristup jeftinim i bespovratnim sredstvima, onda su koristi jasne i nedvojbene, istaknuo je Majetić.

- Ako samo danas pogledate poluge našeg gospodarskog rasta, najvećim djelom se nalaze u izvozu u druge zemlje članice, gdje nam je pristup tim tržištima, upravo radi EU-a, konkurentniji i jednostavniji, kazao je.

Napominje i da kada se sve prilike i mogućnosti stave u perspektivu s našim trenutnim gospodarskim i rezultatima privlačenja novca iz EU fondova, onda se svakako mora konstatirati "da smo trebali i mogli bolje iskoristiti EU članstvo do sada".

- Članstvo u EU je prvenstveno sredstvo da Hrvatsko lakše i bolje ostvari svoj strateške planove i bolji život svojih građana. Mnogi su smatrali da je ulazak u EU cilj nakon kojeg će se sve samo događati. Naime, naši problem i zaostajanje za većinom zemalja EU je rezultat naših propusta i otpora da se mijenjamo i provodimo reforme, i tu nam nitko, pa ni EU neće pomoći ako si ne pomognemo sami. EU je tu, dala priliku i novac da tu priliku iskoristimo, sve drugo je na nama, istaknuo je Majetić.

Bolje iskorištavanje EU fondova

Ekonomski analitičar Damir Novotny istaknuo je kako je Hrvatska od ulaska u punopravno članstvo EU počela ostvarivati ekonomske koristi kao i sve druge zemlje članice. Te se koristi, kako je naveo, mogu vidjeti kroz glavne ekonomske pokazatelje - uveden je red u javne financije i ostvarena fiskalna stabilizacija te zaustavljeno je prekomjerno deficitarno financiranje javnih potreba i javnih ulaganja.

Također, navodi, kamatne stope na sve vrste kredita su snažno padale i postupno se približavale nižoj razini kamatnih stopa u eurozoni, domaća poduzeća su se počela uključivati u jedinstveno tržište i nabavne lance industrije u razvijenim zemljama EU - robni izvoz je u 2017. premašio granicu od 100  milijardi  kuna (13 milijardi eura).

Na tržištu rada su se također dogodile promjene, stopa nezaposlenosti je pala, uglavnom zbog utjecaja oporavka tržišta rada susjednih EU zemljama koje ”usisavaju”  domaće ljudske potencijale. Unutrašnje cijene su se, kao posljedica potpunog otvaranja tržišta nakon ulaska u EU počele ubrzano približavati nižoj razini potrošačkih cijena u zemljama iz EU okruženja ( telekomunikacijske usluge, proizvodi dnevne potrošnje), a interes investitora za ulaganja u Hrvatskoj je počeo rasti nakon ulaska u EU, osobito u sektoru turizma koji je najučinkovitiji domaći sektor.

Hrvatska je, istaknuo je Novotny, također počela s procesom strukturnih prilagodbi, koji je, kako napominje, potrebno u idućim godinama ubrzavati.

Također smatra kako je potrebno nastaviti s privatizacijom državnih poduzeća, dajući usporedbu kako Hrvatska ima oko 1.300 državnih poduzeća, a Slovenija oko 40). Ta bi poduzeća onda mogla privući svježi kapital potreban za investicije u tehnoloških razvoj.

- Niti jedna uspješna zemlja članica EU nema toliko visoko učešće državnih poduzeća u kreiranju BDP-a kao Hrvatska, ističe Novotny, napominjući da domaća poduzeća u vlasništvu države ili para-državna poduzeća, tj. ona u kojima je politički utjecaj značajan,  izrazito su neučinkovita, strateški su orijentirana isključivo na domaće tržište i ne stvaraju nova radna mjesta.

- Iskorištavanje mogućnosti koje nude strukturni fondovi EU također je područje u kojem Vlada mora uložiti dodatni napor, osobito u razdoblju 2021-2027. godine. Također je potrebno ubrzati razvoj institucija bez kojih neće biti moguće ostvariti pune koristi od ulaska u EU, kazao je Novotny.