Godinu za nama hrvatski turizam pamtit će po suočavanju s istinom i konkurencijom

Teško je sjetiti se pridjeva koji dosad već nije upotrijebljen u opisivanju protekle turističke godine u Hrvatskoj. Te je bila izazovna, pa neizvjesna, turbulentna, pa zahtjevna, nepredvidiva, razočaravajuća, zadovoljavajuća, odlična, rekordna... I na kraju svega, većina koja sve to sluša i promatra još uvijek se pita: pa kakva je stvarno bila ta sezona u Hrvatskoj?

E, pa teško će se saznati, jer oni kojima je bila odlična mudro šute da im inspekcije i poreznici ne bi zagorčali život. Oni koji njom nisu baš prezadovoljni ne žale se javno jer su svjesni da su olako procijenili stanje na tržištu, pa im je bolje šutjeti nego priznati poslovnu površnost.

Potpuno nezadovoljni moraju šutjeti da se ne vidi koliko su promašili u cjenovnoj i tržišnoj politici. Glasni u razočaranju još uvijek su tek početnici koje su mnogi uvjeravali kako je turizam lak način povrata uloženog i brze zarade, što se baš i nije uvijek pokazalo točnim u 2019. godini.

Analizirati poslovnu turističku 2019. godinu moglo bi se lakonski i brzo ako bismo se oslonili samo na puke brojke i statistiku.

No, turizam je za Hrvatsku puno više od toga, pa će godinu za nama hrvatski turizam pamtiti po suočavanju s istinom, stvarnošću i konkurencijom, koje su u nekim dijelovima godine opasno zaprijetile praznim posteljama u Hrvatskoj, ali su zapravo tek naznačile ono što nas čeka u idućoj godini.

Neželjen smjer

Neumjeren rast kapaciteta na štetu prostora i normalnog života domaćeg stanovništva, koji je već cijelo desetljeće glavno obilježje našeg turističkog “čuda”, donio je prve naplate već u ovoj godini, a bez pametnog pristupa rješavanju tih problema pravu cijenu mogli bismo platiti u godinama koje dolaze.

Ne treba biti zloguki prorok, nego samo realan promatrač tuđih problema za koje je samo pitanje dana kada će se u svoj svojoj silini preliti i na naše obale.

Koliko smo blizu neželjenim posljedicama prekomjernog turističkog rasta, najbolje ilustriraju podaci o popunjenosti naših kapaciteta u godini koja izmiče, koji su svi redom bili prazniji nego godinu ili dvije ranije. Ne strašno, ali pokazuju smjer.

Tako su hoteli u prvih 11 mjeseci ove godine imali prosječnu zauzetost od 42,6 posto (0,6 posto manje nego lani), isto je i s kampovima i objektima na obiteljskim poljoprivrednim domaćinstvima i u obiteljskom smještaju.

Posljednje dvije godine broj kreveta u obiteljskom smještaju porastao je za 14,8 posto, a broj noćenja u njima za 9,3 posto, što pokazuje kako rast kapaciteta ni blizu ne prati rast potražnje. U zadnje dvije godine komercijalni smještajni kapaciteti u Hrvatskoj porasli su za 10,5 posto, a broj noćenja u njima upola manje od toga, tek 5,7 posto. Netko je, dakle, morao ostati praznih postelja.

Ipak, u glavnom dijelu godine najviše noćenja ostvareno je s tržišta Njemačke, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Poljske, Italije, Češke i Velike Britanije, dok je iz izvaneuropskih zemalja najviše noćenja ostvareno s tržišta SAD-a, Australije, Kanade, Južne Koreje i Kine.

Gledajući po destinacijama, najviše noćenja ostvareno je u Dubrovniku, Rovinju, Poreču i Splitu, gdje je stanovništvo nezadovoljno načinom života u vršnim dijelovima sezone, u kojima plaćaju danak turističkoj popularnosti.

I u gradovima najnapadnutijima apartmanima, poput Splita, samo se pet posto stanovništva bavi iznajmljivanjem, pa se onih preostalih 95 posto građana s pravom pita: što mi imamo od svega toga?!

Porast domaćih turista

Jedno od neočekivanih obilježja sezone jest i veliki udio domaćih turista u špici sezone, za koje je malo tko imao baš potpuno jasno objašnjenje. Jednostavno, oni su se u svim statistikama nametnuli s dvoznamenkastim rastom dolazaka i noćenja i tako pokazali kako stanovnici Hrvatske ipak mogu sebi priuštiti odmor na Jadranu po sadašnjim cijenama.

Domaći turisti najveće su iznenađenje sezone, pa je u komercijalni smještaj u kolovozu došlo njih gotovo 347 tisuća, što je u odnosu na lanjski kolovoz porast od 22,2 posto i ujedno jedan od rijetkih tako visokih porasta dolazaka domaćih turista u hrvatskom turizmu u bilo kojem mjesecu tijekom zadnjih 15-ak godina.

Domaći gosti ostvarili su 15,3 posto više noćenja u kolovozu ili nešto više od 1,8 milijuna, čime su se pozicionirali na šesto mjesto među svim tržištima. Tako je domaćih gostiju na Jadranu bilo koliko i Austrijanaca i Čeha...

Kasni buking i odgođene rezervacije dolazaka obilježile su proljeće ove godine i unijele puno nervoze među turističke djelatnike, potom je uslijedio “mokri” svibanj i dio lipnja s 50 kišnih dana, koji su pokazali koliko je turizam ovisan o nebu, piše Slobodna Dalmacija.

Sve to i panika koja je zavladala od praznih kreveta za posljedicu je imalo niže cijene od planiranih, a takav trend nastavio se i u nekim dijelovima špice ljeta, kad se panično spuštalo cijene ponude i do 25 posto u odnosu na ranije ponuđene.

Je li uzrok tome bilo loše planiranje, nepoznavanje tržišta ili tek želja za što većom zaradom, potpuno je nevažno. Tek, dio turističkih radnika Hrvatske ispao je pred gostima i partnerima neozbiljan i neodgovoran u promišljanju svoje cjenovne politike.

Ni s radnicima za turističko-ugostiteljsku djelatnost nije bilo sreće, pa je cijele godine trajala kuknjava o tome kako ih nema, pa su ih htjeli uvesti, pa radnici iz okruženja baš i nisu pohrlili na Jadran, da bi sve rezultiralo značajno lošijom kvalitetom usluge zbog manjka djelatnika.

Na to se s državne razine reagiralo smanjenjem PDV-a na 13 posto za hranu i slastice od prvog dana 2020. godine, čime se stvara prostor za povećanje plaća radnicima i njihovo (moguće) zadržavanje u hrvatskom turizmu.

Od iduće godine neće biti kvota za uvoz stranih radnika, nego će ih poslodavci moći “uvoziti” onoliko koliko im treba, pa tako i za turizam.

Glavna poruka koja sa svih razina ide prema našim turističkim poduzetnicima glasi: ulaganje u ljude, kvalitetu, uslugu, prostor, posebnost... Samo to će nam zadržati ove i dovesti nove goste, a lijepoj budućnosti turizma u Hrvatskoj najviše možemo naštetiti mi sami. Već u 2020. vidjet će se koliko smo to shvatili.