Propast carstva

Genova: Agonija nekad najmoćnijeg i najbogatijeg grada na Mediteranu

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

20.2.2019. u 17:12

AUTOR:

  • Iva Grubiša

OBJAVLJENO:

20.2.2019. u 17:12

A general view of the collapsed Morandi Bridge in the port city of Genoa, Italy August 14, 2018. REUTERS/Stefano Rellandini TPX IMAGES OF THE DAY - RC1535837E10
Stefano Rellandini / REUTERS

Genova, pogled na urušeni vijadukt Morandi

Talijanski grad Genova, nekada jedan od najmoćnijih i najbogatijih gradova na Mediteranu (bili su najbogatiji grad na svijetu prije sedam stoljeća)danas je pod teškim utegom trome ekonomije i nezaposlenosti, piše Bloomberg.

Njihova je trgovačka flota dominirala Sredozemnim morem više od stotinu godina, a Genova je kao slobodni grad-država praktički imala svoje carstvo koje se protezalo od Sirije pa sve do Krima. Njihovi su trgovci i financijeri pomagali u financiranju i održavanju raskošnih palača i ostalih arhitektonskih postignuća zbog kojih su ponosni lokalci grad nazivali veličanstvenim ("The Superb").

Međutim, danas su daleko od stare slave. Genovu muči starenje i opadanje broja stanovništva, poslova je malo, teret koji prolazi kroz njihovu povijesnu luku samo je djelić onoga s čime barataju velike teretne luke na sjeveru Europe, a najveća gradska banka Banca Carige je pod stečajnom upravom Europske središnje banke.

Dodatno, klizišta su uzrokovala urušavanje brežuljaka 2011. godine u čemu je poginulo šestero ljudi, a samo tri godine kasnije grad su poharale poplave. Konačno, prošlog se kolovoza urušio vijadukt Morandi koji je grad podijelio na dva dijela, a u tragediji je poginulo 43 ljudi.

No, upravo je ta zadnja katastrofa, koja je Genovu ostavila odsječenom od ostatka zemlje, za gradonačelnika Marca Buccija bila povod da zaključi kako „grad zapravo uopće nije na svojim koljenima”.

- Odigramo li svoje karte pametno, grad će postati jači nego ikad. Taj je trenutak označio početak Genovinog povratka, kazao je Bucci nakon urušavanja vijadukta.

Njegova je ideja, naoko, bila jednostavna. Prije svega, Morandi će biti nanovo izgrađen u rekordnom roku, a projektirat će ga jedan od najslavnijih stanovnika Genove, arhitekt Renzo Piano. Zatim će, računajući na nacionalnu solidarnost nakon tragedije koja ih je zadesila, grad na čelu s Buccijem osigurati novac za dugo planirane, ali nikada realizirane infrastrukturne projekte. I to je to, s obnovljenim cestama, željeznicama i nadogradnjom luke, Genova će povratiti status svjetske trgovačke sile.

No, hoće li doista?

Političari su se, piše Bloomberg, udružili kao nikada prije. Čak se i talijanski ministar prometa Danilo Toninelli, čija je stranka PoKret 5 Zvjezdica, izuzetno skeptična prema velikim infrastrukturnim projektima, pridružio entuzijazmu zbog obnove Genove.

- Rekonstrukcija mosta signalizirat će stvaranje novog imidža Italije u inozemstvu, rekao je Toninelli na ceremoniji povodom početka radova na vijaduktu.

- Ovo je važan trenutak, ovo je ponovno rođenje Genove - izjavio je pak talijanski premijer Giuseppe Conte dok je na istom događanju sa šljemom na glavi pripomognuo u inicijalnim radovima, podsjećajući pomalo na zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je nedavno, iskopavajući bagerom prve temelje za Žičaru Sljeme zaradio nadimak Mile bagerista.

No, baš kao što je projekt zagrebačke žičare još daleko od prvih putnika, tako se i najavljivani veliki „comeback” Genove doima na prilično klimavim nogama.

Iako je luka Genova još uvijek najprometnija talijanska pomorska luka kroz koju je lani prošlo više od 55 tona tereta, promet je pao za osam posto nakon urušavanja vijadukta Morandi. Procjenjuje se da je nakon te nesreće gradska zračna luka izgubila oko 20.000 putnika. Osim toga, u podnožju vijadukta bilo je smješteno više kompanija, među kojima i više od milijardu dolara vrijedna energetska kompanija Ansaldo Energia. Njihovi gubici blizu su 50 milijuna eura, a kako su bili primorani zaustaviti proizvodnju, 400 zaposlenika morali su relocirati.

Talijanske kompanije Salini Impreglio i Fincantieri predvodit će rekonstrukciju vijadukta, a financirat će se iz fonda koji je talijanska vlada osigurala za Genovu na temelju posebnog dekreta nakon urušavanja Morandija. Prema tom dekretu Genova će primati 30 milijuna eura godišnje do 2029. godine, no mnogi se lokalci, stoji u reportaži Bloomberga, pribojavaju da tu financijsku injekciju obični građani neće osjetiti u svojoj svakodnevici.