Jedna od pretpostavki uvođenja eura, što bi se, prema Vladinim planovima, trebalo dogoditi tijekom idućih pet godina, jest i gradnja novog, suvremenog trezora Hrvatske narodne banke. To je jedan od važnih uvjeta Europske središnje banke koju zemlja članica EU mora ispuniti da bi ušla u eurozonu.
HNB je još prije tri godine uz pomoć tadašnje Agencije za upravljanje državnom imovinom pronašao idealnu lokaciju - dio zemljišta vojarne Croatia u Zagrebu koju Ministarstvo obrane želi prodati. Riječ je o 170 tisuća četvornih metara zemljišta koje je Ministarstvu i Oružanim snagama višak, a nalazi se u sjevernom dijelu vojnog kompleksa. Lokacija je idealna zbog blizine autoceste i zračne luke, ali prostor ima i neke druge prednosti, kao što su vlastiti helidrom te adekvatne sigurnosne i geomehaničke karakteristike. Razgovori MORH-a i HNB-a počeli su 2015. godine. Kako bi se zemljište pripremilo za prodaju, MORH je još 2014. godine dao prijedlog da se dio vojarne Croatia izdvoji iz područja posebne namjene i uvrsti u područje mješovite namjene, što je Grad Zagreb prihvatio. No, tijekom protekle tri godine nije se daleko odmaknulo u realizaciji projekta.
Kako bi se ponovno aktivirao, prema neslužbenim informacijama, nedavno je održan sastanak predstavnika većeg broja državnih institucija, među kojima su Grad Zagreb, Županijsko i Općinsko državno odvjetništvo, ministarstva obrane i imovine te HNB, a zaključili su da će zajedničkim snagama pokušati otkloniti veliku prepreku za gradnju novčanog centra. Kao što se pokazalo u mnogim projektima, to su i u ovom slučaju zemljišnoknjižne komplikacije. Naime, prema riječima jednog od sudionika nedavnog sastanka državnih institucija koje se bave slučajem prodaje zemljišta vojarne Croatia, na zemljištu vojarne postoje brojne i različite uknjižbe.
Iako je prema dostupnim informacijama u rješavanju ovog problema angažirano više državnih institucija i ministarstava, kad smo krenuli provjeriti kako teku razgovori, dobili smo zapanjujuće odgovore koji ukazuju na potpuni nered u odnosima između ministarstava i državnih institucija. Naime, dok u HNB-u i Ministarstvu obrane, koje je korisnik zemljišta, službeno tvrde da je u tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, što je preduvjet za sklapanje kupoprodajnog ugovora, u Ministarstvu državne imovine, koje u ime države raspolaže imovinom u njenom vlasništvu, decidirano tvrde da “u ovom trenutku ne razmatraju mogućnosti prodaje pojedinih dijelova vojarne Croatia”!
Stali razgovori
Neslužbeno, u tom ministarstvu priznaju kako je ranije bilo određenih razgovora o tom zemljištu, ali je u međuvremenu sve zaustavljeno. To bi značilo da je Glavni stožer Oružanih snaga taj dio vojarne ponovo proglasio perspektivnim za Hrvatsku vojsku, no službeni odgovor Ministarstva obrane sugerira da se takvo nešto nije dogodilo. “Možemo vas izvijestiti da se trenutačno na predmetnom zemljištu usklađuju imovinsko-pravna pitanja kako bi se pristupilo prodaji”, stoji u službenom odgovoru MORH-a. I u HNB-u naglašavaju kako vjeruju u uspješnu suradnju s nadležnim službama Grada Zagreba, odnosno ministarstvima i pravosudnim tijelima, a koja će “u kratkom, predviđenom roku, rezultirati razrješenjem postojećeg nesređenog zemljišnoknjižnog i katastarskog stanja predmetne nekretnine kako bi se kupoprodaja mogla ostvariti u primjerenom roku”. Procjenjuje se da će taj proces imovinsko-pravnog raščišćavanja na lokaciji vojarne Croatia trajati od tri do šest mjeseci.
Političke poruke
No, imajući u vidu odgovor Ministarstva imovine da u ovom trenutku ne razmatraju prodaju dijelova vojarne, nameće se pitanje kako će se to onda realizirati. U pokušaju da se odgonetnu ove različite pozicije državnih institucija, neslužbeno se moglo čuti kako se u njima možda kriju i neke političke poruke: ministar imovine Goran Marić rekao je “ne” guverneru Borisu Vujčiću.
Inače, da bi otkupili zemljište, u HNB-u ističu kako je preduvjet upravo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, a potom slijede drugi koraci, od ishodovanja potrebne dokumentacije za gradnju, do pripreme za gradnju same zgrade. Ona mora zadovoljiti i brojne specifične kriterije pa će HNB u tome imati i tehničku pomoć zemalja eurozone. Stoga u ovom trenutku ne žele ni spekulirati kolika bi bila ukupna vrijednost te investicije.
Kada je riječ o samom zemljištu, prema nekim procjenama, MORH bi za četvorni metar zemljišta na ovoj lokaciji mogao dobiti između 100 i 200 eura, odnosno između 1,7 i 3,4 milijuna eura. No, o vrijednosti zemljišta u MORH-u ne žele spekulirati. “Procjena vrijednosti zemljišta napravit će se prije sklapanja provedbe procedure za sklapanje ugovora”, stoji u njihovu odgovoru.
Sadašnji trezor u kojem se čuva gotovina nalazi se u podrumskom prostoru HNB-a koji je adaptiran još 1974. godine. Poslužio je za konverziju bivših dinara u HRD, potom HRD-a u kune, ali još prije desetak godina HNB je ocijenio da je potrebno sagraditi novi trezor za pohranu gotovine, do kojeg će i transport biti jednostavniji nego što je riječ u slučaju sadašnje lokacije u središtu grada.
Stoga je još u siječnju 2009. objavio natječaj za kupnju zemljišta koje se moralo nalaziti u krugu od 20 do 40 kilometara od središta Zagreba. HNB je tada dobio 25 ponuda, a ponuđene cijene po četvornome metru bile su astronomske. Tadašnji guverner Željko Rohatinski bio je izložen velikim pritiscima da prihvati neku od ponuda, ali je na kraju od svega odustao, a projekt je obustavljen. Već tada je cijeli projekt dobio naziv hrvatski Fort Knox (neprobojna vojna utvrda u kojoj se čuvaju američke zlatne rezerve), čija bi gradnja prema sigurnosnim zahtjevima bila najzahtjevniji objekt u Hrvatskoj.