Hrvatska banka za obnovu i razvoj ovih dana treba realizirati prodaju dubrovačke Vile Salvator po cijeni od 7,65 milijuna kuna, koju je ovršila od Vrhbosanske nadbiskupije iz Sarajeva zbog neplaćanja kredita danog 2008. godine u visini od 3,6 milijuna eura za gradnju svećeničkog doma u Sarajevu. U HBOR-u su nam potvrdili prodaju, ali ne žele otkriti kupca.
“Hrvatska banka za obnovu i razvoj je na temelju provedenog javnog natječaja primila jednu valjanu ponudu za kupnju predmetne nekretnine (Vile Salvator) u Ulici žrtava s Dakse 8 u Dubrovniku, u iznosu od 7,650 milijuna kuna, koju je i prihvatila. Postignuta kupoprodajna cijena bila je u skladu s objavljenim uvjetima iz javnog natječaja, a u tijeku je realizacija ugovora s ponuđačem”, navode u službenom odgovoru iz HBOR-a.
Svećenički dom
Riječ je o samostojećoj katnici ukupne površine 464,90 četvornih metara s podrumom te pripadajućim zemljištem od 676 četvornih metara u samom centru Dubrovnika. Na stranicama Njuškala još je aktivan oglas putem kojeg se vila prodavala, a u njemu je navedeno da kuća ima građevinsku dozvolu te da je “energetski certifikat u postupku izrade”. Nudila se po početnoj cijeni od 7,627 milijuna kuna.
Međutim, zanimljivo je kako je Hrvatska banka za obnovu i razvoj došla u posjed te vile. Naime, u zemljišnim knjigama je vidljivo da je vila bila u vlasništvu Vrhbosanske nadbiskupije iz Sarajeva te da se u studenome 2018. HBOR uknjižio kao vlasnik “na temelju ugovora o preuzimanju duga i uređenju međusobnih odnosa iz 2017. godine”. Vlasništvo su stekli očito zbog neplaćanja kredita iz 2008. godine u iznosu od 3,559 milijuna eura za koji je na nekretnini u zemljišnim knjigama vidljiva zabilježba jer je nekretnina bila dana kao zalog. Namjena tog kredita bila je, naime, gradnja svećeničkog doma u Sarajevu.
U HBOR-u tvrde kako nije neobično da su dali kredit za gradnju u inozemstvu jer je “kreditiranje kupaca u inozemstvu standardni način poticanja domaćeg izvoza”.
“Ovakva shema kreditiranja funkcionira na način da banka, u ovom slučaju HBOR, odobri kredit stranom kupcu za kupnju hrvatskih roba ili usluga. Sredstva kredita isplaćuju se direktno izvozniku sukladno izvoznom ugovoru, a inozemni kupac otplaćuje kredit sukladno uvjetima definiranim u ugovoru o kreditu. Kreditiranje kupaca u inozemstvu povećava konkurentnost domaćih izvoznika i omogućava hrvatskim tvrtkama dobivanje poslova u inozemstvu bez znatnijeg angažiranja vlastitog kapitala ili kreditnih sredstava”, navode u odgovoru iz HBOR-a te dodaju: “U konkretnom slučaju, podnositelj zahtjeva za odobrenje kredita prema HBOR-u bio je hrvatski izvoznik koji je sklopio građevinski ugovor o izvođenju radova na gradnji svećeničkog doma u Sarajevu”.
Dubrovački list je ovih dana objavio informaciju da je spomenuta vila prodana, a pritom su napisali da je ta vila nekad bila ljetna rezidencija sarajevskog nadbiskupa. Ona je, navode, prvotno bila hotel Madeira, sagrađena je 1931. godine, a njezin vlasnik bio je doseljenik s Hvara Vicko Hure. Međutim, hotel nije bio isplativ pa ju je vlasnik prodao Vrhbosanskoj nadbiskupiji iz Sarajeva. S novim vlasnicima kuća je dobila naziv Vila Salvator, odnosno Spasitelj, a u nju je često, kako navodi Dubrovački list, navraćao sarajevski nadbiskup Ivan Šarić.
U derutnom stanju
U njoj je bio otvoren i svećenički dom za odmor i oporavak starijih i bolesnih svećenika. Poslije se u nju useljavaju službenice Kćeri Božje ljubavi. Osim što su brinule za dom, sestre su vodile računa i o odgoju redovničkog podmlatka te izradi crkvenog ruha. U Vili Salvator tako od 1960. do 1997. godine djeluje radionica crkvene odjeće, a od 1969. do 1990. vjerski vrtić.
Zbog derutnog stanja zgrade i njezine prenamjene, 2004. godine u potpunosti je napuštaju. Portal Index je prije nekoliko godina otkrio, pak, da Vrhbosanska nadbiskupija nije bila redovita u plaćanju kreditnih obveza te je HBOR nad njom izvršio ovrhu uknjiživši se na kuću i pripadajući posjed. Portal Index tada je pisao da je prvo Vlada Zorana Milanovića, pa onda Andreja Plenkovića otplaćivala rate kredita. Potom su se Crkva i Vlada nagodile te je država preuzela nekretninu od Vrhbosanske nadbiskupije i tako pokrila cijeli dug kredita iako je potraživanje HBOR-a bilo znatno veće.
Pokušali smo dobiti komentar od Vrhbosanske nadbiskupije, ali nisu odgovorili na naš upit.