Glavni izvor financiranja studenata su roditelji (60 posto), 70 posto njih rijetko se ili gotovo nikada ne informira o temama povezanim s financijama, s tim da se čak 80 posto djevojaka nikad ne informira o financijskim temama. Radno iskustvo ima 33 posto mladih, a većina ih ne razumije koncept vremenske vrijednosti novca.
Dodatno, na pitanje što bi učinili kada bi iznenada dobili 20.000 kuna za ulaganje, čak 68 posto njih kazalo je da bi novce na račun u banci, dok bi se vrlo mali dio njih odlučio zaigrati na tržištu kapitala i uložiti u obveznice ili dionice.
Sve to pokazalo je istraživanje pod nazivom "Jesu li mladi danas dovoljno financijski pismeni?", koje je proveo tim znanstvenika s Hrvatskog katoličkog sveučilišta pod vodstvom Romana Šubića, viceguvernera Hrvatske narodne banke, a čiji su rezultati jučer predstavljeni na HKC-u. U anketnom istraživanju provedenom na sedam hrvatskih sveučilišta sudjelovalo je više od 1700 studenata ispitanika, a na tribini posvećenoj toj temi rečeno je da se studenti koji su odrastali u nesigurnom financijskom okruženju češće zanimaju za financijske teme, ali poduzetništvo i dalje promatraju kroz prizmu nesigurnosti.
Predstavljanju znanstvenog projekta, uz rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željka Tanjića, sudjelovali su i Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, te Zdravko Zrinušić, državni tajnik u Ministarstvu financija, a nakon iznošenja rezultata uslijedila je panel-rasprava na kojoj su o financijskoj pismenosti raspravljali Bojan Fras, viceguverner HNB-a, Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Drago Čengić iz Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" i Tatjana Rajković, ekspertica za istraživanje i analizu tržišta. Boris Vujčić je istaknuo da je prethodno istraživanje HNB-a pokazalo da je financijska pismenost mladih u Hrvatskoj "negdje u sredini kada se radi o državama EU", a Ante Žigman da bi se obrazovanje o financijama moralo uvesti u školski sustav.