Predstavnici Vlade i Financijske agencije predstavili su u srijedu na konferenciji za novinare podatke o učincima primjene Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima prema kojima je Fina za 225.322 ovršenih i blokiranih građana djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrhu. To je 70 posto u odnosu na ukupan broj blokiranih građana, kojih je 30. lipnja bilo 323.758.
Naime, sukladno Zakonu Fina je od 1. kolovoza počela s deblokiranjem svih ovrha građana kojima ovrha trajala duže od tri godine, a koji duže od šest mjeseci nisu imali promet po računima. To ne znači da se dug briše, nego samo da se prestaje provoditi ovrha na novčanim sredstvima, s tim da ako vjerovnik opet želi pokrenuti ovrhu nad novčanim sredstvima mora platiti predujam za to. Dio od tih 225.322 ovršenika ima više ovrha, pa su neki deblokirani u cijelosti, a neki samo djelomično. Fina je tako u cijelosti deblokirala 50.695 ovršenih građana od njih ukupno 323.758 u blokadi, a udio deblokiranih ovršenika u ukupnom broju blokiranih građana iznosi 16 posto.
Prema riječima Dražena Čovića, predsjednika Uprave FINE, broj osnova za plaćanje po kojima je Fina djelomično ili u cijelosti prestala provoditi ovrhu jest 1.567.353, što je 52 posto u ukupnom broju nenaplaćenih osnova na teret građana u Očevidniku (3.026.755 osnova). Nadalje, Čović je ustvrdio i kako ukupni iznos duga po kojima je Fina prestala provoditi ovrhu 49,43 milijarde kuna, od čega 30,07 milijardi kuna glavnice, što je 68,71 posto od ukupno nenaplaćenog iznosa glavnice (43,81 milijardi kuna).
Ovrha se prestala provoditi i za 19,36 milijardi kuna kamata, odnosno za 87,78 posto od ukupno nenaplaćene kamate (22,1 milijardu kuna). Konačna računica pokazuje kako je udio iznosa duga po kojem je Fina prestala provoditi ovrhu (49,43 milijarde kuna) u ukupnom iznosu nenaplaćenog duga građana 75 posto, s tim da ukupni nenaplaćeni iznos duga građana iznosi 65,91 milijardi kuna (43,81 milijardi kuna glavnice i 22,1 milijardi kuna kamata). Vinka Ilak iz Financijske agencije je, odgovarajući na pitanje novinara, kazala kako je analiza pokazala da vjerovnici uspiju naplatiti samo jedan posto duga koji je stariji od tri godine i na čijim računima dužnika šest mjeseci nije bilo prometa.
"Zbog toga smatramo da će se samo mali dio vjerovnika odlučiti na ponovno na pokretanje ovrhe nad novčanim sredstvima. Mi nemamo još uvijek podatke o tome koliko je vjerovnika kod tih dužnika pokrenulo i ovrhu nad drugom imovinom, a ono što možemo reći jest da će se zakon nastaviti kontinuirano provoditi, pa čim nečija ovrhe ispuni kriterije od tri godine i šest mjeseci, Fina će prestati s provođenjem te ovrhe", kazala je Vinka Ilak.