Gospodarstvo Europske unije i eurozone zabilježilo je u prva tri mjeseca 2020. najveći pad od 1995. godine, odražavajući uvođenje mjera suzbijanja Covida 19, izvijestio je Eurostat, ublaživši ipak preliminarne procjene pada aktivnosti.
Sezonski prilagođeni BDP 27-člane Europske unije pao je u prvom tromjesečju 3,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, najviše od početka vremenskog niza 1995. godine. Eurostat je time ublažio procjenu s kraja travnja prema kojoj je gospodarstvo EU-a u prva tri ovogodišnja mjeseca palo 3,5 posto.
Na razini eurozone BDP je u prvom tromjesečju smanjen 3,8 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunao je Eurostat, potvrdivši procjenu s kraja travnja. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP EU-a porastao je 0,2 a eurozone 0,1 posto.
Ublažena procjena godišnjeg pada u eurozoni
Na godišnjoj razini BDP je na razini 27-članog bloka u prvom kvartalu 2020. pao 2,6 posto, za 0,1 postotni bod manje no što je Eurostat procijenio u travnju. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju porastao je 1,3 posto.
Za 0,1 postotni bod snižena je i procjena pada BDP-a eurozone, na 3,2 posto. U travnju Eurostat je procijenio da su se aktivnosti smanjile 3,3 posto. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP eurozone porastao je jedan posto.
Najveći pad u Francuskoj
Među zemljama Europske unije čijim je podacima Eurostat raspolagao rast aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježile su samo Bugarska, Rumunjska, za po 0,3 posto, i Finska, za 0,1 posto.
Najviše je na tromjesečnoj razini pao BDP Francuske, za 5,8 posto. Slijede Slovačka s 5,4-postotnim padom BDP-a, te Španjolska gdje se prema provizornim podacima smanjio 5,2 posto. Talijanski BDP pao je 4,7 posto. Podaci za Hrvatsku, Estoniju, Irsku, Grčku, Luksemburg, Maltu i Sloveniju nisu bili dostupni.
Na godišnjoj razini najveći je pad BDP-a prema podacima kojima je Eurostat raspolagao bilježila Francuska, za 5,4 posto. Slijedi Italija s padom BDP-a za 4,8 posto, te Španjolska i Slovačka gdje se smanjio 4,1 posto.
Rast BDP-a na godišnjoj razini bilježilo je devet zemalja, a najveći Rumunjska, za 2,7 posto. Slijede Litva s 2,5 posto, Bugarska s 2,4 posto, Mađarska s dva i Poljska s 1,6 posto. Pozitivne stope rasta, redom niže od jedan posto, bilježile su još Finska, Švedska, Cipar i Danska.
Blagi pad zaposlenosti
Broj zaposlenih u EU27 i u eurozoni u prvom je tromjesečju 2020. na kvartalnoj razini pao za 0,2 posto, procjenjuju u Eurostatu. To je njegov prvi pad od prve polovine 2013. godine, navodi Eurostat. U posljednja je tri mjeseca 2019. zaposlenost je na oba područja porasla 0,3 posto.
Na godišnjoj razini broj zaposlenih porastao je u prvom tromjesečju za 0,3 posto i u EU i u eurozoni. Rast u EU najslabiji je od kraja 2013. a u eurozoni od početka 2014. godine, primjećuje Eurostat. U posljednjem tromjesečju 2019. zaposlenost je u EU porasla jedan a u eurozoni 1,1 posto, pokazuju izračuni Eurostata.