Postaje li Hrvatska skladište za pražnjenje skladišta drugih europskih proizvođača hrane u vrijeme kada se zalihe starih proizvoda vade iz hladnjača i skladišta kako bi se za njihovo tržište napravilo mjesta za nove i svježe plodove njihovih proizvođača? Ovo pitanje sve češće u očaju i zbog poteškoća s otkupnim cijenama javno postavljaju domaći proizvođači voća i povrća.
- Razumljivo je da postavljamo to pitanje jer pogledajte što se ovih dana događa u trgovačkim centrima, gdje se prodaje 50 posto starih jabuka kojih se rješavaju Poljaci i čiste skladišta po cijeni od 15 eurocenti za kilogram (oko 1 kune). Uvozna jabuka idared iz lanjske berbe stoji 6,99 kuna, a domaći ovogodišnji zlatni delišes prodaje se na akciji za 4,99 kuna. Time su trgovci s lanjskom jabukom srušili cijenu domaćoj koja stoji i pada joj cijena, a njima će biti najveća zarada na uvoznoj jabuci. Slično se dogodilo i lani - kaže Željko Ledinski, predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice.
Domaći proizvođači lani su ispred nekih centara prosvjedno dijelili jabuke ili ih prodavali po smiješnim cijenama kako bi upozorili potrošače na probleme.
- Gotovo svi ti lanci još se s linijom proizvoda domaćih proizvođača reklamiraju kao naši nacionalni lanci, a u biti njima je u interesu prodaja viškova iz svojih zemalja. Ono što nama preostaje je da pokušamo utjecati na svijest potrošača da kupujući našu jabuku dobivate kvalitetan proizvod i pomažete susjedu da preživi od svoje proizvodnje. Savjetujemo ljudima da čitaju sitna slova na deklaracijama, na kojima piše zemlja proizvodnje, a odnedavno i godina proizvodnje, što smo uspjeli nakon pregovora s trgovcima - kaže Ledinski.
U HVZ-u su i lani upozoravali kako bi trgovci koji posluju u Hrvatskoj trebali uvesti praksu koja je uobičajena u njihovim zemljama, a to je zaštita domaće proizvodnje na jednostavan način - označavanjem domaćih proizvoda i izbjegavanjem prodaje voća iz drugih zemalja dok se ne potroši domaći urod.
A lani je jabuka bilo 93.467 tona, znatno više nego domaćih, a postojeći rashladni kapaciteti za čuvanje tog voća su nedostatni i iznose oko 53.000 tona. Zbog problema s pronalaskom radne snage dio uroda je ostao na stablima, dio su zbog niskih cijena mnogi počeli prerađivati u sokove, a procjena je da su tisuće tona završile kao stočna hrana, ponegdje čak i za divljač.
No, kako su mali proizvođači slabo organizirani, bez hladnjača i skladišta, a kreditno su zaduženi s visokim kamatama, njima je jedino rješenje prodati što prije urod, pa i po cijenama koje su dampinške, često i ispod proizvođačkih.
Valja spomenuti da zbog ovakvog odnosa prema domaćem proizvodu i nekolicina većih proizvođača sav najkvalitetniji urod prodaje u inozemstvu po većim cijenama, pa i njima za naše potrošače ostaje jabuka niže kvalitete. Nesumnjivo, označavanje kvalitete i zemlje podrijetla kao kod mesa i mlijeka sljedeći je korak u boljoj zaštiti. Kako bi riješili dio problema, u Ministarstvu poljoprivrede pokrenuli su pet mjera za poboljšanje stanja proizvođača u iduće tri godine sa sedam skladišno-distribucijskih centara za voće i povrće, svakim kapaciteta 5000 tona, od čega 3000 tona za voće i 2000 tona za povrće, te 13 skladišnih centara za voće i povrće.
Slične probleme imaju i proizvođači krumpira, koji su nedavno upozorili na to da se u Njemačkoj upravo čiste zalihe starog krumpira koje neki uvoznici tamo kupuju po cijeni 1,5 kuna za kilogram, što je gotovo jednako cijeni koju bi skladišta platila za neškodljivo uklanjanje.
Tako je 2017. godine u Hrvatsku uvezeno 24.559 tona krumpira, a lani je uvoz povećan na više od 38.000 tona. Najviše krumpira uvezli smo iz europskih zemalja, Nizozemske, Njemačke i Francuske, a mi smo 15.000 tona izvezli u Mađarsku, Austriju i Bugarsku.
- Ovo što se događa s uvozom starog krumpira nije klasično čišćenje skladišta jer je riječ o krumpiru iz ovogodišnjeg uroda, ali on izgledom i kvalitetom ne zadovoljava tamošnje standarde. U Europi će ove godine biti manjak krumpira zbog klimatskih promjena i toplinskih udara od 40 Celzijevih stupnjeva koji su napravili velike štete na krumpirištima Nizozemske, Njemačke i Francuske. Upravo su oni najplodniji zbog uobičajenih temperatura od 23 do 24 stupnja - kaže Damir Mesarić, predsjednik Udruge proizvođača merkantilnog krumpira Međimurja, koja okuplja devedesetak najvećih proizvođača krumpira u Međimurskoj županiji. I oni su zbog klime imali znatne štete u proizvodnji, pa će urod biti gotovo 30 posto manji, što će utjecati i na rast cijena.
- I ove godine proizvođači nam se žale na nekorektan odnos trgovačkih centara koji ruše cijene akcijskim prodajama koje upravo počinju. Od proizvođača otkupljuju velike količine krumpira ispod proizvođačkih cijena, za 1 do 1,5 kuna, koje će se tek nekoliko dana u pakiranjima od 10 kilograma prodavati po akcijskim cijenama, a poslije toga se količine koje ostanu prodaju u manjim pakiranjima po puno višoj cijeni. To je prevara proizvođača, ali i potrošača i tražimo da se sva akcijska roba posebno označi i proda po takvoj cijeni. To smo zatražili i od nove ministrice na nedavnom sastanku - da se konačno poštuje Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi - kaže Mesarić.
Iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara i ove godine upozoravaju na veliki uvoz paprike, ali i kupusa, kojem je upravo počela sezona. Navode da iz trećih zemalja, poput Srbije, Makedonije, Kosova i Albanije, dolaze velike količine kupusa koji ruši cijenu domaćim proizvođačima, a tretiran je kemikalijama koje nisu dozvoljene u EU.