Nove prognoze

Europska komisija blago poboljšala očekivanja u hrvatskom gospodarstvu u odnosu na lipanj

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.7.2019. u 15:23

AUTOR:

OBJAVLJENO:

30.7.2019. u 15:23

Zagreb, 260719.
Banski dvori, premjer Andrej Plenkovic i ministar financija Zdravko Maric, na konferenciji za medije predstavili su 4. krug poreznih rasterecenja.
Snimio: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / CROPIX

Premijer Andrej Plenković

Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu u srpnju su blago poboljšana u odnosu na mjesec ranije, dok su na razini Europske unije i eurozone blago smanjena, pokazalo je u utorak redovno mjesečno izvješće Europske komisije. Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj u srpnju 2019. uvećan je za 0,2 boda, na 112,4 boda, izračunali su u Europskoj komisiji. U lipnju je smanjen za 1,3 boda u odnosu na mjesec ranije.

Najviše su u srpnju poboljšana očekivanja u maloprodajnom sektoru, čiji je indeks porastao za 4,2 boda u odnosu na lipanj, dosegnuvši 9,4 boda. Veći optimizam iskazan je i u industriji, čiji je indeks uvećan za 3,5 bodova, na 8,7 bodova. Raspoloženje među potrošačima u srpnju je pogoršano u odnosu na lipanj. U srpnju je vrijednost toga indeksa pala za 3,5 bodova, na minus 5,3 boda.

Pogoršana su i očekivanja u građevinskom sektoru, čiji je indeks skliznuo za 1,4 boda, na 14,6 bodova. Blago su oslabila i u uslužnom sektoru, s obzirom na pad indeksa za 0,9 bodova, na 20,2 boda. Na razini Europske unije ESI je u srpnju skliznuo za 0,3 boda, na 102 boda, pokazalo je izvješće Komisije. Najviše su pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u industriji i maloprodaji, očitovana u klizanju indeksa za dva odnosno 1,3 boda.

Raspoloženje je blago pogoršano u građevinskom sektoru, čije je indeks skliznuo 0,6 bodova. Blago su pak porasla očekivanja u uslugama, čiji je indeks porastao za 0,8 bodova, a blago je poboljšano i rasposloženje potrošača, za jedan bod. Među vodećim gospodarstvima EU-a koja nisu u eurozoni, u Velikoj Britaniji i Poljskoj, indeks ESI smanjen je za po 0,8 bodova.

Indeks ekonomske klime u eurozoni također je blago smanjen u srpnju, za 0,6 bodova, na 102,7 bodova. Najviše su pritom pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u građevinarstvu, čiji je indeks pao za 2,6 bodova u odnosu na lipanj.

Splasnulo je i raspoloženje u industriji i maloprodaji, čiji su indeksi skliznuli za 1,8 odnosno 0,8 bodova u odnosu na prethodni mjesec. U uslugama je raspoloženja također blago pogoršano, uz pad indeksa za 0,4 boda. Blago je poboljšano tek raspoloženje među potrošačima, čiji je indeks porastao za 0,6 bodova.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše pogoršano raspoloženje u njemačkom gospodarstvu, uz pad ESI-ja za 2,4 boda. U Francuskoj je ostalo nepromijenjeno. S druge strane, najviše je poboljšano raspoloženje u Nizozemskoj, čiji je indeks uvećan za 1,7 bodova, a slijede Italija i Španjolska, s rastom ESI-ja za 1,4 odnosno 0,6 bodova.

Odvojeno je izvješće EK pokazalo značajno pogoršanje poslovne klime u eurozoni u srpnju, uz pad odgovarajućeg indeksa BCI za 0,29 bodova, na minus 0,12 bodova.