Iako se gospodarstvo nedavno pokrenulo, posljedice dvomjesečne obustave trajat će još mjesecima. Obrti su počeli s radom u zadnjih mjesec dana, ali posla nema ni blizu kao u vrijeme prije korona krize.
Tako je i postolar iz Zagreba Renato Bočak krenuo s radom, a plaće svojih troje zaposlenika osiguravao je uz pomoć Vladinih poticaja. O otkazima ne razmišlja, ali od ponedjeljka Vladinog minimalca više nema. Dalje mu preostaje samo jedno.
- Borba za opstanak, borba da stvaramo dohodak. Jako je teško stvoriti radno mjesto. I onda kad otpustite djelatnika, vrlo teško ćete se izvući i doći u situaciju da ga ponovno zaposlite, kaže RTL-u Bočak.
Osim epidemije, prodavaonice u centru Zagreba pate i od posljedica potresa. Zgrade su nesigurne, a sve je manje i domaćih i turista. Zato će Hrvatska obrtnička komora za njih tražiti produljenje mjera. No, država može pomagati samo neko vrijeme.
- Ne možete takvu mjeru održavati na dugi rok. Jednostavno morate u nekom trenutku pokrenuti ekonomiju u cjelini, a ne samo pojedine sektore ekonomije', objašnjava ekonomski analitičar Damir Novotny.
Od prvog lipnja Vladinu subvenciju neće više dobivati oko 500.000 radnika koji nisu zaposleni u turizmu, ugostiteljstvu, prijevozu i organizaciji manifestacija. Bez financijske injekcije iz Banskih dvora očekuje se porast nezaposlenosti, ali i rezanje plaća.
- Kad se zaoštri kriza, a to bi se moglo dogoditi u ljeto ove godine, tada će privatni sektor nastojati smanjiti troškove plaća i zaposlenika. Jedan dio zaposlenika će zadržati, ali će spustiti plaće', upozorava Novotny.