Mario Draghi, predsjednik Europske centralne banke je priznao da je rast u eurozoni slabiji od očekivanja, ali ostaje pri planovima da će kamatne stope povećati krajem ove godine, po prvi put nakon deset godina. Na prvoj sjednici Upravnog odbora u ovoj godini ECB je ponovio kako će ključne kamatne stope ostati na sadašnjoj povijesno niskoj razini do kraja ljeta ove godine, odnosno onoliko dugo koliko bude potrebno da bi se osigurala daljnja prilagodba inflacije u srednjoročnom razdoblju prema "ispod, ali blizu dva posto".
Još sredinom prošle godine najavljeno je privođenje kraju programa kupnje obveznica vrijedan 2.600 milijardi kuna, ali kako bi povlačenje poticaja bilo što bezbolnije, ECB ostaje pri namjeri da povlačenje tih nekonvencionalnih mjera monetarne politike bude postupno. Stoga namjerava i dalje u potpunosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu programa otkupa vrijednosnih papira i to "tijekom duljeg razdoblja nakon što počne povećavati ključne kamatne stope". U svakom slučaju, onoliko dugo koliko bude potrebno za održavanje povoljnih likvidnosnih uvjeta i visokog stupnja prilagodljivosti monetarne politike".
Međutim, od najave novog smjera ECB-a mnogo se toga promijenilo na gore, ekonomska aktivnost u vodećim zemljama eurozone usporava, a Italija je čak na rubu recesije, dok je temeljna inflacija i dalje vrlo niska. Stoga se investitori nadaju da će zaoštravanje monetarne politike biti još sporije, odnosno da će povećanje kamatnih stopa uslijediti i mnogo kasnije od najavljenog "kraja ljeta 2019". Podaci londonske istraživačke tvrtke IHS pokazuju da je poslovna aktivnost u eurozoni u siječnju rasla najslabijim tempom od 2013. godine. Usporavanje bi moglo i dodatno usporiti imajući u vidu trend usporavanja kineske ekonomije, kao i ukupnog globalnog gospodarstva. Najveći izazovi za globalnu ekonomiju trenutačno su trgovinski SAD-a i Kine, Brexit, moguća recesija u Italiji i nemiri u Južnoj Americi.
- Upravni odbor je jednoglasan u ocjeni da su izgledi za recesiju vrlo mali, kazao je Dragi na prošlotjednoj tiskovnoj konferenciji, ali ne dvoji da će rast ekonomije biti slabiji nego što se ranije očekivalo. Prema pisanju poslovnog lista Handelsblatt. Njemačka vlada snizila je procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini s 1,8 posto na jedan posto, "zbog sporijeg rasta aktivnosti u globalnom gospodarstvu i neizvjesnosti u pogledu izlaska Britanije iz Europske unije". Službeni podaci bit će obavljeni sredinom ovog tjedna. Istodobno, analitičari banke J.P. Morgan smanjili su procjenu rasta američkog gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju na 1,75 posto s prethodnih dva posto, premda zbog interesnih problema (blokada rada dijela državnih službi) i ne uključuje nikakve moguće učinke prelijevanja na gospodarske aktivnosti privatnog sektora.
Novo usporavanje globalnog rasta moglo bi ovaj put biti izazovno za središnje banke koje su mahom potrošile svoj arsenal tijekom protekle krize. Federalne rezerve počele su s ciklusom stezanja monetarne politike još krajem 2015.godine, dok ECB, Bank od England i Bank of Japan još uvijeke drže ključne kamatne stope gotovo na nuli. Dok s jedne strane žele povećati kamatne stope kako bi ih mogle smanjiti u vrijeme krize, ekonomisti koji su sudjelovali u anketi Reutersa smatraju kako su istodobno strahuju da će time potaknuti usporavanje.
- Također, centralne banke su suočene s pritiskom Vlada da zadrže labavu monetarnu politiku, čime se dovodi u pitanje njihova neovisnost, navodi Reuters. Američki predsjednik Donald Trump, primjerice, kritizirao je Federalne rezerve zbog dizanja kamatnih stopa, dok Italija pritišće ECB da proširi program kupnje obveznica. Ukoliko i dođe do labavljenja monetarne politike, analitičari ocjenjuju da će to teško značiti proširivanje programa kupnje obveznica. Neki smatraju da je moguće širenje dugoročnih repo operacija, što znači da bi se bankama davao jeftin novac da financiraju kućanstva i poduzeća, što bi osobito pomoglo talijanskim bankama koje su bile veliki korisnici te sheme. Nove projekcije ECB-a najavljene su za ožujak i prije toga ne može se očekivati nikakva konkretnija akcija. No, Mario Dragi odlazi u listopadu i njegov nasljednik možda će imati druge ideje.
Ono što je sigurno, ulagači i ekonomisti smatraju da su rizici za ekonomiju eurozone veliki i da bi središnja banka trebala ponuditi novu rundu jeftinih kredita koji bi poboljšali financijske uvjete, ma koliko se oni u ovom trenutku činili povoljni. K tome, vjeruje se kako značajni monetarni stimulansi ostaju ključni pritisak na domaću razinu cijena, i temeljnu inflaciju.
- S usporavanjem globalne ekonomije u idućim kvartalima, više je izgledno da će središnje banke biti pod dodatnim pritiskom populističkih lidera, kazao je za Reuters Neil Shearing, glavni ekonomist u ING-u.