Ljeto je u Dubrovniku počelo u znaku negodovanja domaćih zbog automata za izbacivanje novčanica kojih se samo unutar gradskih zidina namnožilo četrdesetak, od čega je glavnina postavljena u travnju i svibnju, baš u osvit sezone.
Bankomati su se našli i na dnevnom redu posljednje sjednice dubrovačkog Gradskog vijeća, kad je gradonačelnik Mato Franković potvrdio da za ovu problematiku nema jednostavnog rješenja.
- Grad Dubrovnik teško može zabraniti postavljanje bankomata. Nešto ćemo pokušati kroz odluku o reklamiranju koja je na javnom savjetovanju, vezano uz svjetlost i zvuk - naznačio je Franković i podsjetio na eklatantan slučaj postavljanja dva bankomata u izlog bivše Kraševe bombonijere na Stradunu, gdje se nedavno uselila “Teta Violeta” vlasnika Petra Ćorluke iz Gruda u BiH.
Iako su s vrha najavljivali nove sadržaje, prostor je žurno iznajmljen za mjenjačnicu, a brzo su osvanula i nova vrata s bankomatima, zbog čega su dubrovački konzervatori zatražili hitan povratak nekretnine u prvobitno stanje.
Korak dalje
Na ovu se temu oglasio i Marko Potrebica, predsjednik Gradskog vijeća, koji se na sjednici zauzeo za zaštitu vizualnog identiteta Grada od devastacije. Ovog tjedna otišao je i korak dalje, zatraživši sa svog Facebook profila bojkot proizvoda “Tete Violete”, toaletnog papira, maramica, pelena i deterdženata.
- Osobno sam dosad uvijek kupovao proizvode Violeta radi poticanja hrvatske proizvodnje. Izgleda da sam pogriješio i da je gospodinu Ćorluki prevažna kuna više koju je dobio od mjenjačnice za razliku od one šarolike ponude koju je najavljivao - poručio je Marko Potrebica i apelirao na sugrađane da zajednički bojkotiraju Ćorlukinu proizvodnu liniju do vraćanja starog izgleda prostora na Stradunu.
Iz tvrtke Violeta tvrde kako je poziv na bojkot njihovih proizvoda odaslan na krivu adresu. Tvrde da nije bilo nikakva razloga za podizanje tenzija, a pogotovo proglašavanja vlasnika Violete ili tvrtku Violeta krivom jer su prostor koji su preuzeli prošlu jesen od Kraša iznajmili tvrtki Auro Domus iz Opatije. Podsjetimo, radi se o prostoru na uglu Straduna i Zamanjine ulice u čijem je prizemlju dugi niz godina bila smještena trgovina Kraš Bonbonnière. Ugovor o zakupu sa tvrtkom Auro Domus sklopljen je 30. travnja 2019.
Upute i dozvole
- Iznošenjem nepotpunih i netočnih informacija narušava se ugled kompanije Violeta koja je društveno i socijalno odgovorna kompanija i bavi se proizvodnjom higijenskih potrepština u Hrvatskoj. U svakom trenutku Violeta ulaže u razvoj i doprinosi dobrobiti zajednice te svojim dosadašnjim djelovanjem nije narušila integritet grada niti slala poruku da ne poštuje građane grada Dubrovnika kao ni bilo kojeg drugog grada - odgovorili su iz službe za odnose s javnošću tvrtke “Violeta”.
U odgovoru objašnjavaju da unatoč činjenici da je Petar Ćorluka vlasnik poslovnog prostora na adresi Zamanjina 2 u Dubrovniku, prema članku 4 Ugovora o zakupu, zakupoprimac odnosno tvrtka Auro Domus, dužna je pribaviti sve potrebne suglasnosti i dozvole za obavljanje djelatnosti te snositi i sve troškove za njihovo ishodovanje.
- Rješenje nadležnog Konzervatorskog ureda zaprimljeno je 05. 06. 2019. i o svim primjedbama iz navedenog Rješenja izvijestili smo zakupoprimca tvrtku Auro Domus i uputili ga na dužnost poštovanja svih propisa koji se odnose na zaštitu kulturne baštine. Osvrćući se na spomenuti članak iz Ugovora, vidi se da je zakupoprimac, odnosno tvrtka Auro Domus, taj koji je bio dužan pribaviti sve potrebne urbanističke dozvole i postupati u skladu s uputama nadležnih službi - napomenuli su iz “Violete”.
Žustre rasprave
Samo u prva tri dana posljednjeg tjedna svibnja Grad je postao “bogatiji” za čak sedam bankomata. Dubrovčani sumnjaju kako su uređaji postavljeni noću kako radovi na ugradnji ne bi utjecali na ostvarenje dnevnog prometa trgovina u izloge kojih su postavljeni.
- Bankomati su neobjašnjivo gusto postavljeni, o čemu najbolje govori podatak da ih je unutar zidina ukupno postavljeno 37. Od toga, na samom Stradunu, između Sponze i Velike Onofrijeve fontane postavljena su ukupno 22 bankomata: 15 sa sjeverne i 7 s južne strane. Ako im pribrojimo dva bankomata na uglu Široke ulice te još jedan u Dropčevoj i ulici Od Buže koji su samo nekoliko metara od Straduna, zaključujemo da ih je na Stradunu čak 26.
Ni to nije sve! U Ulici od Puča ih je još sedam, na Gundulićevoj placi dva, na Prijekom jedan te još jedan “na vrhu” Buže - izbrojili su Dubrovčani, koji su doznali kako vlasnici izloga prostor za bankomate iznajmljuju za 2000 eura mjesečno.
Za one kojima je i to malo, valja reći kako je izvan Grada, u radijusu od samo 50 metara oko zidina, “posađeno” još devet tih uređaja. Stoga mnogi sugrađani opravdano negoduju, a o tome se vode i žustre rasprave na društvenim mrežama.
Tea Batinić iz galerije Artur prošlog je tjedna na Stradunu organizirala performance pod nazivom “Funero od izloga” tijekom kojeg su građani stavljali bukete cvijeća pred svaki od dubrovačkih bankomata. Batinić je još lani među prvima prognozirala najezdu bankomata koja se sad zahuktala:
- Stradun nije obična ulica, nego identitet Grada, a izlozi na Stradunu su oči Grada i služe da čeljad koja šeta vidi što se prodava. Svaka vrata “na koljeno” su bila jedan obrt, tu se roba izlaže, a prodavač vidi publiku. Ako bankomata uopće i treba toliko, onda neka ih makar u pokrajnjim ulicama. Mislim da ih je sada 33 i treba reći: dosta - govori Tea Batinić.
Zakupci prostora
I luksuzni hotel Pucić Palace postavio je bankomate kraj ulaza u wine bar. Direktor Arian Hadžović priznaje da su dobili novčanu ponudu koja se ne odbija.
Njihovo postavljanje pojašnjava: “Kratko i jasno, razlog je nemoralna ponuda koju smo dobili da ih postavimo!”
Postavljači bankomata očekivano ostaju bez komentara, no princip rada je poznat:
“Agencije su te koje zbog bankomata traže nas, odnosno zanimljive lokacije s velikom koncentracijom ljudi. Nude iznose koji nama, ako smo najmoprimci, omogućuju da ‘lakše dišemo’. Nije tajna da su najmovi visoki, pa nam novac od bankomata pomaže preživjeti - kažu zakupci prostora na Stradunu.
Turisti koje smo molili komentar kažu da bi ih, umjesto brojnih bankomata, više radovala mogućnost plaćanja usluga POS i kreditnim karticama.
Gradska uprava: Naši su prostori bez bankomata
U konkretnim smo slučajevima zatražili pomoć Ministarstva kulture, s čijim predstavnicima se trebamo sastati ovih dana. Smatramo da se po tom pitanju trebaju angažirati i konzervatori. Grad Dubrovnik ne daje odobrenja za postavljanje bankomata i trenutačno nema mogućnost ograničavanja ili zabrane za njihovo postavljanje u prostorima u privatnom vlasništvu. U prostorima u vlasništvu Grada Dubrovnika nema bankomata, jer je u ugovorima o najmu Grad uključio klauzulu da zakupci bez naše suglasnosti ne smiju prostor davati u podzakup. Kako se postavljanje bankomata smatra podzakupom, Grad nema niti će odobravati takva zahtjeve.
No, kroz novi Pravilnik o reklamiranju može se ograničiti svjetleće i zvukovne elemente na tim uređajima, ali i općenito takva vrsta reklamiranja u povijesnoj jezgri i kontaktnoj zoni - odgovor je gradske uprave. Gradonačelnik Mato Franković pak šalje apel.- Ovoliki broj bankomata smatramo neprimjerenim za Stradun, čiji su izlozi ogledalo Grada Dubrovnika, te bismo apelirali na vlasnike prostora da se ne vode isključivo komercijalnom odlukom, već i da uzmu u obzir o kojoj se poziciji radi - istaknuo je dubrovački gradonačelnik Franković.
Ovo nije dobro za ponudu i Stradun kao dnevni boravak Grada
Na Stradunu smo susreli i poznate turističke djelatnike. Stanko Ljubić drži da mnogo bankomata nije dobro za ponudu destinacije i Stradun kao dnevni boravak Grada:
- Primjer je bivša trgovina Kraša koji se seli u Lužu, a umjesto njega na Stradun dolazi mjenjačnica. Stradunu će faliti autentični hrvatski proizvod, a manje je važno to što će vlasnici po bankomatu, navodno, dobiti i do 2000 eura mjesečno!