Iako je trenutačno vruće pitanje otpad i odlagališta koja ne ispunjavaju norme EU, zbog čega Vlada mijenja Zakon o održivom gospodarenju otpadom, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš posebno ističe da je direktor cijelog Fonda, a ne samo jednog segmenta.
Paralelno, kaže, radi na više fronti pa godinu provedenu u toj instituciji zaokružuje sa stabilnom financijskom slikom, javnim pozivima na koje se čekalo godinama te ubrzanjem uspostave sustava gospodarenja otpadom za koji nam, uzgred, opet (!) stižu “opomene” iz EU.
Europska komisija objavila je najnoviji pregled primjene europskih pravila o gospodarenju otpadom u Europi i za 14 država članica utvrdila rizik od nepostizanja cilja od 50 posto recikliranja do 2020., kada je riječ o komunalnom otpadu. Među ostalim, i za Hrvatsku. To nikoga nije iznenadilo, pretpostavljam ni vas.
- Nažalost, nepovratno smo izgubili 15 mjeseci jer smo tijekom mandata ministra Slavena Dobrovića mijenjali koncept i sad smo tu gdje jesmo. Projekte za koje smo iz fondova EU prema Operativnom planu Konkurentnost i kohezija imali osigurana sredstva bili su stopirani. Ne tvrdim da bismo sve stigli i da nismo izgubili to vrijeme jer nam za gradnju centra za gospodarenje otpadom treba oko tri godine. No, promjena koncepta usporila je uspostavu cijelog sustava. Svjetska banka je izračunala da nam prijete penali od 42.000 eura dnevno, što već plaćaju Grčka i Italija, jer nisu uspostavile održiv sustav gospodarenja otpadom. Cilj nam je da Komisiji pokažemo značajan iskorak u ovoj i sljedećoj godini te da napredujemo u uspostavi sustava kako bismo ušli u svojevrsni monitoring i izbjegli plaćanje penala.
Objektivno, niti jedna vlada nije vodila sustavnu politiku gospodarenja otpadom. Zato i jesmo tu gdje jesmo.
- Previše se puta mijenjao koncept. Ne morate uvijek imati savršeno rješenje, ali morate imati rješenje koje rješava problem. Ako savršeno rješenje dođe prekasno, više ne rješava problem. Međutim, ova Vlada, a posebno resorni ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić, radi konkretne i odgovorne poteze, realno sagledava situaciju te smo našli načina da ubrzamo procese. Uz sređivanje zakonodavnog okvira, Ministarstvo zaštite okoliša otvorilo je mogućnosti za korištenje sredstava iz fondova EU. Radi se o milijunskim iznosima, koji će uz sredstva Fonda našim jedinicama lokalne samouprave pomoći da saniraju odlagališta, sagrade centre te osiguraju adekvatnu komunalnu infrastrukturu.
Što mislite, hoćemo li uspjeli? Ili ćemo plaćati penale?
- Morat ćemo uložiti maksimalni trud, što već i radimo, jer više nemamo prava na grešku. Komisija će nas sigurno držati pod povećalom, no ako pokažemo da odgovorno radimo, mislim da će naš trud biti i honoriran, odnosno da ćemo izbjeći plaćanje penala.
Koliko smo zapravo daleko od postizanja ciljeva?
- Trebamo se koncentrirati na paralelnu uspostavu svih dijelova sustava, a postotak mora biti ishod našeg rada. U ovom trenutku bitno je uspostaviti primarnu selekciju, što će posljedično popraviti naše izglede da dostignemo postavljene ciljeve. Naravno, to je povezano s troškovima jer građanima trebate osigurati spremnike da bi oni mogli odvajati otad na kućnom pragu. Radi se o velikoj investiciji od oko 375 milijuna kuna, no uspjeli smo ispregovarati da taj novac osiguramo iz fondova EU. Uskoro će Fond raspisati objedinjenu javnu nabavu te ćemo za 400-tinjak gradova i općina kupiti posude za odvojeno prikupljanje otpada. Paralelno s tim radi se i na edukaciji građana. To će nam sigurno pomoći da se približimo postotku od 50% odvojenog prikupljanja otpada. Rezultati će biti ostvareni tek kad sve karike u sustavu budu funkcionalno uspostavljene.
Bilo je dosta buke oko tih centara.
- Buku su izazvala pitanja zašto je tona obrađenog otpada u centru skuplja nego tona smeća odložena na odlagalištu. Istina, najjednostavnije je otpad bacati na smetlište, ali pod koju cijenu?! Vidjeli smo kako se to radilo godinama na Karepovcu i onda kad je požar skoro došao do metanskih bunara, moglo je, bez pretjerivanja, doći do ekološke katastrofe. I onda shvatite da je neodgovorno bacanje otpada zapravo najskuplja varijanta. Karepovac je projekt koji se zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa pripremao za sanaciju 12 godina, a prva faza njegove sanacije košta 68 milijuna kuna.
U kojoj su sada fazi centri?
- Najprije ih je bilo predviđeno 20-ak, no broj je revidiran na 12. Vjerujem da je to optimum. Završena su dva centra, Kaštijun i Marišćina, s time da je Kaštijun u punoj funkciji od ožujka ove godine. Trenutno su u visokoj fazi realizacije još Biljane Donje i Bikarac, dok se za još nekoliko centara radi na pripremnoj dokumentaciji. S ova dva centra koja su u projektnoj realizaciji mogli bismo dokazati EU da radimo ozbiljni iskorak u namjeri da izgradimo sustav kakav smo obećali.
Ipak, rok za centre je, ako se ne varam, siječanj 2019. godine.
- Rokovi nisu fiksni, ako se vidi da vi činite maksimum. Postoje neke okolnosti koje otežavaju provedbu. EKima sluha za takve stvari i svjesna je da postoji cijeli niz realnih problema. Prema našim projekcijama, 2019., 2020. i 2021. imat ćemo još četiri centra u značajnoj fazi napretka, između ostalog, i onaj za Zagreb i Zagrebačku županiju, koji će biti i najveći. Jakuševac je saniran i žao mi je što se u jeftine politikantske svrhe pokušava svrstati u domenu neuređenog odlagališta iako je jedno od najuređenijih i primjer dobre prakse, što potvrđuju i stranci koji dolaze obići naše odlagalište. U ovom trenutku i Karepovac, zbog kojeg je ljudima bila narušena kvaliteta života, izgleda potpuno drugačije jer je završeno više od 60% radova.
Da, ali sanirano je tek pola, najnoviji plan je zatvoriti 15-ak najkritičnijih do kraja godine, jer od 1. siječnja 2019. više ne smijemo odlagati neobrađeni otpad, doći na kraju na njih 30-ak aktivnih, a centri kasne.
- Svjesni ste da je fond u jednom trenutku došao u ozbiljne financijske poteškoće, što je značilo da su se i te sanacije morale usporiti. Sada je fond stabilan, što ubrzava saniranje preostalih 70-ak odlagališta i svako je u nekoj fazi izrade dokumentacije i priprema. Uskoro ćemo objaviti i natječaj za sanaciju jame Sovjak kod Rijeke u kojoj se dugi niz godina odlagao opasni otpad. I taj projekt je u vrijeme ministra Dobrovića stajao u ladici, no uspjeli smo osigurati europska sredstva za sanaciju. Radi se od investiciji od 50-ak milijuna eura.
Koliko je za sanaciju potrošeno europskog novca, a koliko nacionalnog?
- Ministarstvo je predložilo plan i tendencija je da do otvaranja centara ostane aktivno 30-ak odlagališta. Fond je do sada u projekte sanacije uložio više od 800 milijuna kuna. No, s dinamikom zatvaranja odlagališta smanjivat ćemo iznos iz nacionalnog, a povećavati udio iz sufinanciranja EU.
Financijski planovi za 2019.
Prolazi godina dana otkako ste na čelu Fonda. Rekli ste da je sada financijski stabilan. Kako ste mu uspjeli popraviti krvnu sliku?
- Prije godinu dana u ovo vrijeme na računu Fonda je bio minus od 265 milijuna kuna plus još 150 milijuna kuna računa koji su dolazili na naplatu. Povoljnijim financijskim angažmanom smo zatvorili minus, no počeli smo aktivnije raditi i na prihodima. U suradnji s Carinskom upravom, HGK, HUP-om i HOK-om proveli smo promotivne kampanje kako bi naše obveznike bolje informirali o njihovim obvezama. Zbog toga u ovoj godini samo na posebnim kategorijama otpada imamo za oko 100 milijuna kuna bolji prihod u odnosu lani. I nagodba s Agrokorom, za koju je trebalo puno odlučnosti i hrabrosti, što je Vlada i pokazala, pomogla je da nam tvrtke iz tog koncerna redovito plaćaju svoje obveze. Sve je to pridonijelo da smo došli na plus 580 milijuna kuna. Postali smo nezaobilazna institucija u zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti, ali i jamac za uspješno povlačenje sredstava iz fondova EU jer je uz pomoć naše tehničke pomoći prolaznost na pozivima EU iznad 95%, dok je bez nas bila ispod 20%.
•Ove se godine Fond ponovno vratio s javnim pozivima za elektromobilnost i bila je velika navala. Možemo li očekivati nove natječaje u 2019.? Ili novo zatišje?
- Navala je bila jer se tri godine nije događalo ništa, a ljudi su čekali. Sljedeće godine ćemo ta sredstva povećati, ali za realni iznos. Želimo održivi rast i kontinuitet kako bi jedinice lokalne samouprave, tvrtke, građani, kao i automobilska industrija mogli planirati. Do kraja godine još ćemo objaviti natječaj za punionice za električna vozila te za građane koji žive u obiteljskim kućama, kojima ćemo sufinancirati ugradnju peći na pelete i dizalice topline. U prvom kvartalu 2019. ponovno ćemo raditi javni poziv za energetski učinkovita vozila, a krajem prvog kvartala mogao bi biti i natječaj za mikrosolare na obiteljskim kućama. Osim toga, konačno je unutar EK postignut dogovor da i fizičke osobe mogu biti korisnici europskih sredstava, što znači da će biti osigurana i sredstva za energetsku obnovu obiteljskih kuća. Trenutno se razrađuju najoptimalniji modeli da se što je više moguće građanima pojednostavi procedura te očekujem da će drugom kvartalu 2019. biti i taj poziv, koji će sigurno izazvati enormni interes, s obzirom na količinu upita koje dobivamo na dnevnoj razini.